U okviru drugog europskog sastanka na vrhu o obrazovanju Europska komisija objavila je Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019. u kojem se analizira razvoj obrazovanja i osposobljavanja u EU-u i njegovim državama članicama. U Pregledu za 2019. prepoznaje se daljnji napredak u ostvarenju važnih ciljeva EU-a povezanih s obrazovanjem i osposobljavanjem, ali također se naglašava potreba da se nastavnicima pruži veća potpora i poveća privlačnost nastavničke struke.

Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, izjavio je:

- Za ostvarenje otporne, povezane i pravedne Europe moramo ulagati u obrazovanje. To ponajprije znači da moramo ulagati u nastavnike tako što ćemo im pružiti potrebne alate i odati im priznanje koje zaslužuju. Uspjeh svake reforme obrazovanja ovisi o nastavnicima. Zato je veće uvažavanje njihovih potreba od presudne važnosti za izgradnju istinskog europskog prostora obrazovanja do 2025. Ponosan sam na ono što smo u suradnji s državama članicama postigli proteklih godina, ali moramo dodatno prionuti poslu. Pregled obrazovanja i osposobljavanja ima ključnu ulogu u poticanju daljnje reforme naših obrazovnih sustava tako što nam pomaže u tome da se svima osigura iskorištavanje njihova talenta.

Komisija podržava države članice u unapređenju njihovih obrazovnih sustava putem političke suradnje, postavljanja mjerila i programa financiranja kao što je program Erasmus+. Kao glavna godišnja publikacija EU-a o obrazovanju Pregled u tome ima važnu ulogu. Predstavljajući mnoštvo politika i poticanjem dijaloga pomaže državama članicama u postavljanju mjerila i poboljšanju obrazovnih sustava.

U ovogodišnjem osmom izdanju Pregleda naglasak se stavlja na nastavnike te se navode i analiziraju rezultati opsežne ankete o nastavnicima koju je provela Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj. U najnovijem međunarodnom istraživanju o nastavnicima i učenju naglašena je potreba nastavnika za osposobljavanjem kako bi što bolje mogli rješavati najvažnija pitanja poput upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija, poučavanja učenika s posebnim potrebama te poučavanja u multikulturnim razredima. U tom smislu u Pregledu se preporučuje osiguravanje odgovarajućeg broja nastavnika u sustavu, iz svih predmeta te u svim ruralnim i gradskim područjima. Osim toga, ističe se i da je potrebno raditi na obrazovnoj politici kako bi se u nastavu privukli najbolji kandidati koji bi prošli odgovarajuće osposobljavanje i bili motivirani baviti se nastavničkom profesijom.

U pogledu ulaganja u obrazovanje najnoviji podaci Pregleda pokazuju da su javni rashodi za obrazovanje ostali uglavnom stabilni na razini EU-a, a države članice i dalje u obrazovanje ulažu manje nego što su ulagale prije gospodarske krize 2007./2008.

U najnovijem izdanju Pregleda navodi se da su države članice gotovo postigle svoj cilj kad je riječ o smanjenju ranog napuštanja školovanja. Međutim, iako se udio učenika koji su napustili školovanje smanjio s 14,2 % u 2009. na 10,6 % u 2018., taj se trend od 2016. usporio. Postotak mladih koji imaju diplomu tercijarnog obrazovanja povećao se s 32,3 % u 2009. na 40,7 % u 2018. U Pregledu se navodi i da više obrazovno postignuće odgovara višim stopama zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale i znatnijem sudjelovanju u obrazovanju odraslih.

Postotak djece koja sudjeluju u ranom odgoju i obrazovanju povećao se s 90,8 % u 2009. na 95,4 % u 2017. Unatoč tome što je u Europi sudjelovanje u obrazovanju u porastu, svaki peti 15-godišnjak i dalje ne zna jednostavno štivo pročitati s razumijevanjem niti riješiti jednostavne zadatke iz matematike i prirodnih znanosti. Osim toga, previše je djece i dalje izloženo riziku od obrazovnog siromaštva.

HRVATSKA

Glavne prednosti i nedostaci:

* U tijeku su pilot-projekt kurikularne reforme i ambiciozne pripreme za njezinu potpunu provedbu.

* Provode se reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

* Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju teško je povećati zbog nedostatka osoblja i mjesta.

* Planovi za povećanje vrlo niskog prosječnog broja sati nastave mogli bi pridonijeti poboljšanju slabih ishoda obrazovanja.

Kontekst

Ovogodišnjim izdanjem Pregleda obrazovanja i osposobljavanja obilježava se desetogodišnjica okvira za suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u EU-u pod nazivom ET 2020., koji su 2009. dogovorile sve države članice. Njime se u svakoj državi članici mjeri napredak u pogledu ciljeva za 2020. u području obrazovanja i osposobljavanja te se na osnovi njega razmatraju obrazovna pitanja u okviru godišnjeg europskog semestra. Nadalje, tako se lakše određuje u koja će područja obrazovanja, osposobljavanja i vještina biti potrebno usmjeriti ulaganja u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a.

U Pregledu se analiziraju glavni izazovi europskih obrazovnih sustava i predstavljaju politike za njihovu prilagodbu društvenim potrebama i potrebama tržišta rada. Izvješće sadržava usporedbu po zemljama, 28 detaljnih izvješća za svaku zemlju te posebnu internetsku stranicu s dodatnim podacima i informacijama.

Obrazovanje se nalazi pri vrhu ljestvice prioriteta političkog programa EU-a. Komisija je u suradnji s državama članicama postavila temelje za europski prostor obrazovanja, kojim se nastoje unaprijediti učenje, suradnja i izvrsnost. Istodobno, pregršt programa EU-a, među kojima su program Erasmus+, europski strukturni i investicijski fondovi, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih, kao i Obzor 2020. te Europski institut za inovacije i tehnologiju, pridonosi poticanju ulaganja te se u okviru njih podupiru prioriteti u području obrazovanja. Komisija je kao dodatnu potporu težnjama u tom području predložila znatno povećanje sredstava za mlade i učenje u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a (2021. - 2027.).