Na Sveučilištu u Zadru održano je predstavljanje rezultata znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost "Raspad Habsburške Monarhije i transformacije na istočnojadranskom prostoru (1917.-1923.)". Cilj istraživanja bio je rasvijetliti dosad slabo istražen dio hrvatske povijesti turbulentnog razdoblja sloma Austro-Ugarske i stvaranja novih država te talijanske okupacije Dalmacije, u kojem dokazi do raslojavanje gradskog stanovništva i seljaštva te naroda i političke elite.

Voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Ante Bralić rekao je kako je navedeno razdoblje relativno slabo istraženo zbog paralelnog djelovanja institucija različitih vlasti na jednom prostoru.

- Ono obuhvaća razdoblje političkog liberalizma Habsburške Monarhije i povlačenja talijanske vojske, kada se stabiliziraju državno-pravne prilike na istočnoj obali Jadrana. U istraživanju smo koristili brojne arhive u Rimu, Beču, Trstu, Londonu, Beogradu i Hrvatskoj. Do sada smo izdali jednu dvojezičnu monografiju, a u pripremi je druga, koja će se baviti pitanjem kako su hrvatske političke vlasti reagirale na nove okolnosti te diskrepancijom između elite koja je prihvatila jugoslavensku ideju, a da to nisu prihvatile široke mase. Odgovor pokušavamo naći u idejama Oktobarske revolucije i širenju republikanizma, najavio je Bralić.

Pročelnik Odjela za povijest doc. dr. sc. Zlatko Begonja rekao je kako je hrvatska inteligencija tog vremena, Tin Ujević, Ivan Meštrović, Vladimir Čerina, naivno prisvajala ideju jugoslavenskog unitarizma, koja se kasnije u monarhističkoj i komunističkoj Jugoslaviji pokazala zabludom.

- U konačnici se pokazalo da se jedinstvo ne može uspostaviti kao vrhunaravni cilj,pogotovo ne unutar zajednica koje su različite u kulturnom, tradicijskom i svakom drugom pogledu. Ovaj projekt daje mogućnost da neke stvari stavimo na svoje mjesto, da razumijemo bit i tijek događaja koji su slijedili nakon ovakvih inicijativa i ideja, rekao je Begonja.

Dr. sc. Ante Gverić govorio je o lokalnim prilikama u Dalmaciji nakon dolaska talijanske vojske 1918. godine, koje su rasvijetljene najviše uz pomoć istraživanja Tajnog vatikanskog arhiva i Povijesnog arhiva Državnog tajništva.

- Do sada smo imali samo memoarsku građu i periodiku na osnovu kojih su nastajali znanstveni članci. Istražujući u arhivima u Rimu mogli smo prepoznati što se u tom razdoblju događalo. Veliku ulogu u političkom životu imaju biskupi, koji svoja izvješća šalju Vatikanu. I okupacijske vlasti slale su Svetoj Stolici izvješća o stanju Dalmaciji. Kada ovdje dođe talijanska vojska, biskupi se ne snalaze jer s jedne strane imaju jugoslavensku državu s pravoslavnom većinom, a na drugoj Italiju koja potire njihova prava na slavenske obrede i glagoljicu. Dalmatinski mitropolit, zadarski biskup Vinko Pulišić, ne prihvaća ni jednu od stvarnosti te se i dalje uzda u pomoć Austrije, dok su drugi dalmatinski biskupi, splitski Juraj Carić, dubrovački Josip Marčelić (porijeklom s Ugljana), hvarski, kotorski... projugoslavenski nastrojeni, te se u crkvama pjeva Te Deum u čast nove države, iznio je Gverić.

Doc. dr. sc. Sanda Uglešić istraživala je školstvo u kojemu je vladao kaos - novoformirane projugoslavenske vlasti u Splitu ostvaruju nove pokrajinske vlasti, što je narušilo strukturu upravljanja školstvom, dok su talijanske vlasti nastojale odvojiti okupirani teritorij od ostatka Dalmacije. Zbog toga u prvo vrijeme dolazi do paralelizma djelovanja različitih institucija. Učiteljstvo se suočava s različitim političkim pritiscima pa napušta okupirano područje a njihova mjesta popunjavaju talijanski kadrovi. Nakon Rapalskog ugovora stanje se drastično pogoršava, a hrvatske institucije u Kraljevini Italiji prestaju djelovati ili su se talijanizirale.

Projekt "Raspad Habsburške Monarhije i transformacije na istočnojadranskom prostoru (1917.-1923.)". financirala je Hrvatska zaklada za znanost. Voditelj projekta je dr. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, dok su suradnici na projektu dr. Zlatko Begonja, dr. Branko Kasalo i dr. Sanda Uglešić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, dr. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, dr. Marko Trogrlić s Filozofskog fakulteta u Splitu, dr. Zdravka Jelaska Marijan s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, dr. Borut Klabjan s European University Institute iz Firence, Matic Batič sa Znanstveno raziskovalnog središča iz Kopra, dr. Andreas Guidi s Humbolt University u Berlinu te dr. Ante Batović iz Londona.

U sklopu projekta izvršeno je više arhivskih istraživanja u Londonu, Beču, Rimu, Trstu, Beogradu, Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku, Splitu i Zadru. Rezultati tih istraživanja diseminirani su putem dviju međunarodnih znanstvenih konferencija održanih u Zadru i kroz dvije radionice povjesničarskih vještina u koje su bili uključeni studenti III. godine preddiplomskog studija povijesti. Do sada je objavljena jedna monografija, a druga je u pripremi.