Kao što su i najavili u Herceg Novom, na završnici pograničnog EU projekta Adriatic Canyoning u Hercegovini imat će se što vidjeti i doživjeti.

Uz domaćine iz Širokog Brijega te općine Grude, nije nedostajalo adrenalina. Što više bilo je i uzbuđenja - junaka dana koji su pobijedili strah, ali i onih koji taj dan neće nikad zaboraviti.

Nakon kanjona Zrmanje, Čikole, planine Orjun - Vrbanj, hercegovačka tura koja je okupila sportaše, novinare, avanturiste te nositelje projekte iz triju zemalja, uz pomoć europskog novca i domaće pameti, napravljen je veliki iskorak u avanturističkom turizmu. Hercegovina u tome prednjači, vidljivo je bilo na terenu za ekipu iz Zadra i Obrovca koju je okupila agencija ZADRA NOVA i voditelj projekta Paulo Sarić. Osim što je preko svoje agencije Feral Tours organizirala dio programa tako da su Zadrani upoznali još i Mostar, park Kravice i vodopad Kaćusa, Iva Bencun je bila i angažirana sudionica projekta. Ona je govorila o aktivnom turizmu, a na terenu ga je i ovaj put provodila, penjući se po stijeni u kanjonu Borak te zajedno s ostalima "osvojila" je ostatke ilirske utvrde.

Ispod te kote, vrijedni Hercegovci uzgajaju istinski ekološku hranu. Sustav navodnjavanja s rijeke Lištice koju su neki prozvali i Ništica jer je druga rijeka po hladnoći u Europi, odavno je ugrađen uz brojne mlinice. Domaći GSS-ovci uz nedavno proširenu i uređenu stazu s odmorištem upoznali su domaćine sa stradanjem sestara Puljak prije 40-ak godina. One su upale u manju provaliju na putu u školu. Po zimi i snijegu preživjele su šest dana uz žvakaće gume u zaklonu jedne stijene. Njihov zov čuo je lovac i bila je to teška akcija izvlačanje s obzirom na tadašnje uvjete. Sestre su ostale bez nogu, završile u Kanadi, a jedna od njih je paraolimpijska prvakinja u kajaku. Ona se uspjela suočiti s mjestom njihove nesreće prilikom premijere dokumentarca.

Priča koja će također ostati poticajna za hrabro suočavanje s prirodom u aktivnostima kao što su zipp line, kanjoning, sportsko penjanje, via ferrata... Oni koji ne vole visinu, na kojoj može doći i do ljubavnog susreta, mogu se spustiti u Ravlića pećinu u kojima se život odvijao punih 8 000 godina. U sklopu projekta i uređenja vidikovca zasađene su i masline, mediteranska kultura koja oživljava u Zapadnoj Hercegovini, uz dominantne vinograde i te raštiku.

Gastronomija je na visokoj razini s autohtonom hranom kao i ugostiteljstvo u kojem turisti ne mogu biti prevareni cijenom niti kvalitetom a pogotovo ne s količinom. Još kad se tome pridodaju ambijenti uz rijeke, vodopade ili jezerca, onda je i to doživalj avaturističkog turizma u kojem su u Hercegovini ali i ostatku BIH-a, kažu dobro upućeni, jako daleko odmakli.

Uz dobro poznatu hercegovačku poduzetnost i potencijale koje su ogromni, od projekt partnera imalo se što naučiti uz povijest i arheologiju koju nam je srčano i znalački prenijela Maja Soldo. Na Sveučilištu u Mostaru predavali su joj zadarski profesori. Sa Zadrom je povezan i njezin susjed Mirko Grbešić, širokobriješki tajkun čija je tvrtka vlasnik Maraske. Sjedište AGRAMA je u Ljubškom, ali njihova zgrada u Zadru je arhitektonski ljepša. No, poslovna zona Grude, na čijem smo području vidjeli toliko vila s uređenim okućnicama, toliko je jaka i velika da je jedno Dugopolje minijaturno.

A kada smo se provezli kroz aleju mostarkih platana, sjetili se nikad prežaljenih s Relje, onda bi neke iz Zadra stvarno trebalo poslati da barem nešto nauče od Hercegovaca.