Mijenja se odluka o uvjetima i mjerilima za davanje u najam socijalnih stanova u vlasništvu Grada Zadra.

Iz dva resorna odjela, UO za socijalnu skrb i zdravstvo i UO za gospodarenje gradskom imovinom, pozivaju zainteresiranu javnost da im do 15. kolovoza dostave svoje mišljenje i prijedloge. U javnom pozivu objašnjeno je kako je riječ o tek manjim izmjenama koje se prvenstveno odnose na zaštitu jednoroditeljskih obitelji i obitelji s djecom na školovanju. Kroz dvije izmjene njima se sada daje prednost na način da dobivaju dodatni bod.

Treća izmjena odnosi se na smanjenje broja bodova za korisnike zajamčene minimalne naknade, iz razloga jer je taj kriterij u ranijoj Odluci bio prenaglašen, a praksa pokazuje da je značajno veći broj graničnih slučajeva od onih koji koriste to pravo. Zapreka za ostvarenje tog prava može biti vlasništvo automobila vrijednosti pet-šest tisuća kuna ili prelazak cenzusa primanja za svega nekoliko kuna itd., objašnjavaju iz Grada Zadra.

U uvodu nacrta odluke nadležni su istaknuli da je Grad Zadar uz Varaždin izgradio najviše socijalnih stanova, ali i upozorili na niske najamnine zbog kojih snose gubitke:

- U Hrvatskoj je općenito mali udio stanova sa zaštićenom najamninom (socijalnih stanova). Problem je i u tome što su najamnine za ovakve stanove veoma niske, toliko niske da nisu dovoljne niti za upravljanje i održavanje tih stanova. Na taj način gradovi, kao vlasnici stanova, snose gubitke zbog čega neki od njih najozbiljnije razmišljaju o njihovoj prodaji ili povećanju cijene zaštićene najamnine. Ovakvom politikom niskih najamnina dovodi se u pitanje održivost programa daljnje gradnje socijalnih stanova. Od svih gradova u Hrvatskoj u proteklih petnaest godina samo je dvanaest gradova ulagalo vlastita sredstva u gradnju socijalnih stanova. Imajući u vidu veličinu grada i njegove financijske mogućnosti najviše socijalnih stanova gradili su Varaždin i Zadar. Svi se slažu s činjenicom, da bez jasne nacionalne stambene politike glede ulaganja u daljnju gradnju socijalnih stanova nije za očekivati da će gradovi u ovakvim okolnostima ulagati znatnija sredstva u njihovu gradnju.

Nadalje, u svim gradovima prevladavalo je mišljenje da veliki broj najmoprimaca, odnosno korisnika gradskih stanova, nisu i krajnje siromašna kućanstva. Upravo je to bio glavni razlog da se u kriterije proteklog natječaja za dodjelu stanova išlo s osnovnim ciljem i mjerama kojima se osnažuje socijalni uvjet, kao dominantni kriterij za dodjelu socijalnog stana u najam.

S druge strane izmjenama od prije četiri godine iz sustava bodovanja ujedno su maknuti oni kriteriji koji utječu na konačni rezultat, a ne govore skoro ništa o socijalnom niti zdravstvenom statusu podnositelja zahtjeva, (prebivalište na području grada zadra, radni staž itd).