Da su Hrvatske pošte postale trgovina a poštari državna služba na koju građani imaju najviše primjedbi, nadmašio je slučaj iz Neviđana na otoku Pašmanu.

U središnjem mjesto tog otoka, gdje su imali poštu još prije 50 godina, nastala je otvorena pobuna protiv načina na koji mještani dolaze do svoje pošte. Ili ne dolaze a zbog čega plaćaju kamate, dobivaju opomene pred ovrhu ili  im nikada ne stigne službena pošiljka. O privatnoj pošti u današnje doba iluzorno govoriti jer prošla su vremena kada su na otok stizala pisma iz prekooceanskih zemalja rodbine koja bi usput priložila i koji dolar. Sada su to uglavnom računi ili obavijesti o raznim vrstama "harača".

Njih je nakon više dana donijela poštarica iz Kukljice na otoku Ugljan. Prema (i)racionalnom ustroju  Hrvatskih pošta, tamo stiže pošta za otok Pašman koju je ona donijela i na licu mjesta razvrstavala. Kao u srednjem vijeku. Mještani, koji su doznali da stiže pošta, skupili su se na Koledišću i čudom se čudili na kojoj je razini ta usluga. Doslovce na zidiću na kojem se pošta razvrstavala  po podu u dobroj volji poštarice da oni  na otoku Pašmanu ne budu zakinuti. Pa su mještani sami pomagali u traženju pisanih pošiljki. Toga nema ni u Bangladešu, tako se ne smije raditi, u što su se pretvorile Hrvatske pošte, komentirali su mještani tako i tko zna sve kako tu službu koja u ljudskoj civilizaciji ima dugi vijek trajanja.

Međutim, otok Pašman poštara nema koji bi otočanima raznosio poštu. Nakon 25 godina, doznajemo od mještana, poštar je dao otkaz, a Hrvatske pošte kao prava korporacija još nije popunila "ljudske resurse". Možda i neće jer njima je poštanska usluga zadnja rupa na svirali.

Poštari više nisu cijenjeno zanimanje a još manje pouzdano. Postoji teze da im se to više ne isplati raditi od kada su ostali bez "manče" od penzija. Na potezu su Hrvatske pošte pa i načelnik Pašmana koji bi svojim mještanima trebao osigurati  građansko pravo na  redovno dobivanje  pošte. Do kada će mještani na otoku Pašmanu biti zakinuti zbog internih manjkavosti tog javnog državnog poduzeća koje se ponaša kao privatna korporacija.