Kada se spominje pojam zadruga u poljoprivrednom smislu, dragovoljnost, otvorenost i zajedništvo su prvi atributi koji nesumnjivo spadaju pod opisivanje ovog oblika gospodarske suradnje i zajedničkog ostvarivanja ciljeva. Također, pod isti pojam neizostavno ulaze samostalnost i neovisnost ovog tipa društva kojim upravljaju njezini članovi, koji svojim upornim radom i drugim aktivnostima, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje zajedničke gospodarske, ekonomske i socijalne ciljeve, zbog kojih je zadruga i osnovana. Temeljna zadružna načela poput demokratskog upravljanja članova, njihove gospodarske suradnje te pravedna raspodjela, neovisnost, osposobljavanje, međuzadružna suradnja te briga o zajedništvu, samo su neki od prednosti koji ovaj oblik suradnje svojim članovima može ponuditi.

U sadašnjim tržišnim i gospodarskim uvjetima te činjenici da je riječ o poslu koji velikim dijelom ovisi o faktorima na koje ne možemo utjecati poput vremenskih prilika, izuzetno je hrabro i pohvalno biti neka vrsta poljoprivrednog entuzijasta, koji će dobro uravnotežiti sve dobre, ali i one rizične strane zadruživanja. Za skupinu poljoprivrednih entuzijasta iz Raštana Donjih, pod imenom PZ "Dubrava", može se sa sigurnošću pak reći da su dobro upoznati sa svim pozitivnim stranama koje ovaj tip zadruživanja može ponuditi, te da usprkos tome što već imaju posao, iz godine u godinu naporno rade da bi ostvarili neke od ciljeva koje su si zacrtali još kad su osnivali svoju zadrugu.

Denis Galešić, upravitelj zadruge, te Silvio Demo, inače kapetan duge tankerske plovidbe, otkrivaju kako i zašto su prvotni plan bavljenja svinjogojstvom u zadnji tren ipak odlučili zamijeniti poljoprivredom, te s kakvim se sve preprekama i izazovima susreću kao poljoprivrednici i pripadnici zadruge.

Zadovoljni dosadašnjim napretkom

Silvio i Denis govore kako su zadrugu osnovali jer su se htjeli još nečim baviti u svoje slobodno vrijeme, a nakon odbacivanja prvotne ideje, logičan slijed ali i ljubav prema poljoprivredi, nametnuli su 2006. god. pokretanje samostalne poljoprivredne djelatnosti i osnivanje zadruge "Dubrava", u kojoj ih je danas njih sedmero, uglavnom članova obitelji i prijatelja.

"Iako nam je prvotna ideja kao zadruzi bila baviti se nekim drugim stvarima, ipak smo se okrenuli uzgoju bobičastog, orašastog i ostalog voća, pa tako danas uzgajamo masline, trešnje i smokve te smo jako zadovoljni dosadašnjim napretkom", otkriva upravitelj zadruge, Denis Galešić.

Kako smo već spomenuli da je riječ o poslu koji velikim dijelom ovisi o faktorima na koje ne možemo utjecati poput vremenskih prilika, općenito zadrugarima je nekad teško odrediti koje su kulture najsigurnije ali i najunosnije za uzgoj u Hrvatskoj. Iako i ta isplativost ovisi o mnogo čimbenika, ona se odnosi na one vrste voća koje se mogu, nakon što se proizvedu, prodati po primjerenoj cijeni, što zadrugari iz PZ Dubrava uskoro i planiraju.

To će, naravno, ovisiti ne samo o kvaliteti tla, položaju zemljišta nego i o ljudskom faktoru tj. što smo sve poduzeli da bi se plan ostvario i koliko smo se brinuli o nasadu. Također, smatraju naši sugovornici, bitno je da poljoprivrednik zna što mu je konačni cilj: je li to proizvodnja plodova za uporabu u svježem stanju ili proizvodnja kao sirovine za neku prerađevinu.

Za njihovu ideju i provođenje planova prvotno im je bilo potrebno zemljište pa su od države zatražili koncesiju, koju su i dobili, tj. zemljište površine 24,7 ha od čega 14 hektara zauzimaju masline, dok su na preostalom zemljištu zasadili smokve i trešnje.

"Naša sadnja je počela 2011. godine i do sada smo posadili 7280 stabala maslina, trešanja, i smokvi. Od 1600 stabala trešanja koliko smo posadili, 150 stabala je već spremno za branje ove sezone", objašnjava Silvio, koji kad ne plovi svjetskim morima, vrijeme provodi radeći u zadruzi.

Problem im trenutno jedino predstavlja pronalaženje radne snage, točnije berača, jer će prema Denisovoj procjeni za ovaj posao trebati između 30 - 40 berača. Dobar berač trešanja u prosjeku ubere od 80 do 100 kg dnevno, te se iz zadruge nadaju kako će uspjeti pronaći radnike, jer će im biti potrebni kada u dogledno vrijeme krene distribucija.

U zadruzi svi sve rade

Uzgoj maslina još je jedna od poljoprivrednih djelatnosti kojima se zadruga bavi, a prevladavaju sorte Orka i Talijanka od kojih u skoroj budućnosti očekuju prinos od 30 kg po stablu. U zadruzi također nema podjela, svi rade sve što je u tom trenutku nužno, a najzahtjevniji posao za sada im je košnja trave, jer se radi o velikoj površini. Poljoprivredne strojeve, koji su nužni za kvalitetan rad zadruge kupili su sami uz pomoć Zadarske županije, pa su tako nabavili traktor, dva bagera, buldožder i četiri tresača. Isto tako, objašnjavaju kako je dobrobit združenog posla u tome što zadruga primjerice nabavi određeni stroj, kojeg u konačnici mogu koristiti svi zadrugari pa ih ne moraju skupo unajmljivati ili se puno kreditno zaduživati.

Osim pomoći Županije, od velike pomoći bio im je i IPARD program, predpristupni program Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine namijenjen ruralnom razvoju, pomoću kojega su dobili 807 tisuća kuna poticaja, koje su iskoristili za sustav za navodnjavanje maslina i ograđivanje maslinika. Preostali dio poticaja utrošili su za smokve i trešnje.

Denis Galešić i Silvio Demo skupa s ostalim članovima ove zadruge živi su dokaz kako je zadruživanje daleko od toga da je stvar prošlosti, nego sve više moderni oblik poljoprivrednog udruživanja čija snaga i cilj leži u tome snaga da osigura dugoročnost poslovanja, opstojnost, neovisnost i osposobljavanje za buduće generacije koje se planiraju baviti poljoprivredom u jednoj društvenoj zajednici. Slijedom toga vrijedi istaknuti i da je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Sv. Filip i Jakov održane lani, Općina Sv. Filip i Jakov na dodjeli općinskih priznanja, Poljoprivrednoj zadruzi "Dubrava" dodijelila srebrni grb općine.