Sustav za upravljanje gubicima vode, koji je zadarski Vodovod naručio po procijenjenog vrijednosti od 17 milijuna kuna, provest će zagrebačka tvrtka Centrogradnja, koja se za taj posao javila s ponudom od 19,8 milijuna kuna bez PDV-a. Iako je ponuda veća od procijenjene, Vodovod je procijenio kako je riječ o dopuštenom odstupanju, a budući da je ponuda druge tvrtke Braco Kop bila skuplja, odabran je upravo taj izvođač.
Predmet natječaja je podsustav Zadar koji obuhvaća naselja Zadar, Bibinje i Sukošan a projektom su predviđene prioritetne mjere unapređenja s ciljem smanjenja gubitaka vode.
Situacija s gubicima vode u vodoopskrbnom sustavu Zadar je vrlo ozbiljna – neprihodovana voda u 2016. godini iznosila je gotovo 19 milijuna m3, tj. 66% od zahvaćene količine vode. Problem velikih gubitaka vode u ovom sustavu je prisutan već dugi niz godina i s obzirom na kompleksnost problematike gubitaka vode s jedne strane (veličina i starost sustava, problemi sa stvarnim i prividnim gubitcima, potreba primjene naprednih i kompleksnih tehničkih tješenja i tehnologije, ali i općenito svih problema koji prate poslovanje distributera vode za ljudsku potrošnju, pa tako i Vodovod d.o.o. Zadar, nije se krenulo u sveobuhvatnu primjenu rješenja iz projekta Program upravljanja gubicima vode u vodoopskrbnom sustavu Zadar.
Vodovod je proteklih godina izradio Program upravljanja gubicima vode u vodoopskrbnom sustavu Zadar, proveo prijenos podataka o sustavu u GIS, nabavio opremu za mobilna mjerenja i traženje curenja, a također je provedena i opsežna obuka djelatnika s ciljem unapređenja učinkovitosti u domeni aktivne kontrole curenja.
Najveći dio izgubljene vode generira se na području grada Zadra i prigradskih naselja Bibinje i Sukošan, što je i očekivano (veći tlakovi u sustavu, urbanizirano područje gdje većina curenja ostane neprimijećena, posebice u blizini morske obale, složena konfiguracija sustava s nedovoljnim brojem internih mjerača protoka za kontrolu po manjim cjelinama tj. zonama).
Ovim programom treba kontroli gubitaka vode pristupiti cjelovito, tj. uspostaviti proces koji će se kontinuirano provoditi i širiti na bazi inicijalnog sustava kontrole gubitaka. Osim podataka o protoku i tlaku, u procesu nadzora nad gubicima treba aktivno primjenjivati sve danas raspoložive baze podataka (GIS), od same vodoopskrbne mreže, potrošača i potrošnje do kvarova i aktivne primjene matematičkog modela sustava. Također je nužno potrebno primijeniti mjere regulacije tlaka u sustavu (u prvom redu snižavanje prekomjernih tlakova) jer se ova mjera pokazala kao jedna od najboljih preventivnih aktivnosti s dugoročnim učincima (primjerice smanjenje frekvencije pojave novih curenja).
Provedba cjelokupnog programa očekuje se u 10 faza kroz 10 godina. U tom razdoblju provest će prikupljanje podataka s terena, hidraulička provjera svih mjernih i mjerno-regulacijskih mjesta za koja su utvrđene promjene u smještaju ili obuhvatu, izgradnja (rekonstrukcija) mjernih, te mjerno-regulacijskih okana, ugradnja i uspostava telemetrijskog nadzora, mjerenje protoka i slanje signala na vodospreme, sanacija mjesta curenja na ukupno 500 lokacija itd.