Županijska lučka uprava dobila je stručno mišljenje tvrtke Obala koju je angažirala kako bi utvrdila uzrok nastanka pukotine na Obali kralja Tomislava i najbolji način za saniranje štete.

Uređenje obalnog zida i šetnice u uvali Jazine u dužini od 178 metara izvedeno je 2004. godine prema projektu kojeg je godinu ranije izradio poznati zadarski projektni biro D&Z. Uočene pukotine na sastavu kamene poklopnice i popločane plohe šetnice protežu se na dijelu dionice obalnog zida duljine 157 metara. No, prema mišljenju splitske tvrtke, one ne predstavljaju alarmantnu situaciju. 

Evo zaključka inženjera statike Željka Čirjaka:

Obalni zid je gravitacijskog tipa, podmorski betonski dio je dimenzija 170x170 cm, temeljen na sloju kamenog nasipa odnosno zamjene postojećeg materijala u dubinu 2,0 do 3,0 m. Kako je temeljenja mjestimično zasnovano na glinovitom sloju, što je materijal jako niske kvalitete odnosno slabe nosivosti i podložan slijeganju, prilikom izvođenja radova obavljeno je predopterećenje podmorske konstrukcije kako bi se u fazi eksploatacije smanjili negativni utjecaji slijeganja temelja. S obzirom na karakteristike temeljnog tla bilo je za očekivati da se kroz duži vremenski period ipak realizira manji dio slijeganja konstrukcije pa je ocjena kako su predmetna oštećenja posljedica upravo takvih slijeganja. Riječ je o jako malim deformacijama obalnog zida koje ne ugrožavaju ni korisnike ni materijalnu imovinu. Malo je vjerojatno da će navedena oštećenja i slijeganja progradirati u narednom vremeu. Oštećenja su premala da bi se pristupilo radikalnoj sanaciji obale. Ako se slijeganje kroz nekoliko godina nastavi u ovoj mjeri, ono se može sanirati samo u svom površinskom dijelu. Stanje deformacija na ovom dijelu obale bit će potrebno pratiti, periodički će se angažirati geodeta da snimi deformacije kroz vrijeme.

Mjerenjem širine pukotine na sastavu kamene poklopnice i popločane plohe šetnice ustanovilo se kako se fuga proširila za 5 do 8 mm. Zid s poklopnicom od dna do plohe parapeta visok je 2,5m. Širina zida na mjestu naslanjanja na zamjenski kameni jastuk je 170 cm. Tako diferencijano slijeganje u peti pomorskog zida iznosi od 3 do 5 mm. U smislu rotacije to iznosi do 0,02°. 

Kod izvedbe radova iskop je negdje izveden do stijene, a negdje je ostao sloj stišljive gline tako se i moglo očekivati da se kroz vrijeme realiziraju različita slijeganja.

U razdoblju koliko je prošlo od izgradnje zida (2004. g.) do danas (2018. g.) slijeganje zida je vrlo maleno. Ne očekuje se daljnje značajno povećanje slijeganja odnosno ubrzanje rasta širine zijeva. Pukotina se već sada može zatvoriti novim fugiranjem što je dovoljan zahvat za duže vrijeme.

Ponašanje zida u budućnosti će se pratiti i ukoliko se dogode značajnije deformacije poduzet će se odgovarajuće mjere.