Jučer je otvorena prva zadarska My Smart City konferencija. Gradonačelnik Branko Dukić uz riječi potpore okupljenim mladim snagama i već etabliranim IT dionicima naglasio je važnost tehnološkog sektora i ljudi koji dolaze iz njega – u kontekstu daljnjeg napretka grada Zadra.
I bio je tu u pravu. Koliko zbog pojedinaca koji se već trude Zadar učiniti boljim mjestom za život kroz stvaranje infrastrukture i okoline za razvoj novih ideja te pojedinaca koji iz dana u dan rade na razvoju tehnoloških proizvoda, ovdje, iz samog grada, toliko zbog činjenice da smo kroz jutro i popodne ovog petka mogli vidjeti stvarno neke bistre mlade umove i ideje vrijedne pažnje.
Tinejdžeri puni ideja
Dečki u rasponu od 16 do 18 godina (iako, naravno, ne treba zaboraviti ni one starije koji su sudjelovali) bave se programiranjem i promišljanjem o poslovnim i društvenim pothvatima kroz razvoj softvera na načine koje možda nismo svi očekivali. Iako s tehničke strane još uvijek podosta neizbrušeni, njihove ideje i ono što su napravili u 24 sata svakako treba pohvaliti. A treba pohvaliti i njihove profesore, mentore i, nadamo se, interni školski sustav koji ih gura u tom smjeru. Strukovna škola Vice Vlatkovića i Gimnazija Franje Petrića trebaju nastaviti raditi na odgoju ovakvih kadrova (kao i svih ostalih usmjerenja, naravno) i u budućnosti.
U njihovoj, početničkoj kategoriji hackathona vidjeli smo različita rješenja koja su timovi prezentirali žiriju: od sustava za formiranje grupa za rekreaciju kroz sport, jednog tipa mreže podrške i suradnje za studente, pa sve do religijskog leksikona koji na jednom mjestu okuplja sve bitne pojmove i datume najvažnijih svjetskih religija i religijskih denominacija kako bi prešli komunikacijski raskorak u raspravama o vjeri.
Pobjedu je na kraju odnio tim Panonski mornari sa spomenutim rješenjem društvene mreže za studente, iako smatram da je još nekoliko timova bilo blizu pobjedi.
Ozbiljna rješenja iskusnih timova
S druge strane, uspjeli smo na djelu vidjeti i iskusnije timove programera, njih ukupno osam. Neki od njih već imaju vrijedno iskustvo rada na ozbiljnim proizvodima iza sebe, ali i ono hackathonsko. Zato su rješenja bila odlična.
Od proširene stvarnosti vezane uz arhitekturu grada, senzora za umrežavanje i reguliranje gradske infrastrukture, pa sve do formiranja vlastite gradske, zadarske valute ZadarCoin za pametna plaćanja, a stavljene u funkciju plaćanja parkirnih mjesta čija se dostupnost može pregledavati naprednim sustavom kamera u gotovo realnom vremenu, kao i dijeljenog prijevoza po cijelom gradu.
Posebno veseli činjenica da je većina timova bila baš iz Zadra te da su, iako neki sada ne žive i ne rade u rodnom gradu, uspjeli u jednom danu prezentirati projekte koji se u potpunosti, ili u fragmentima, realno mogu promatrati kao izvedivi za boljitak života na ulicama.
Pobjedu je na kraju žiri u sastavu Alan Kociper, Jerislav Bobić i Ante Panjkota morao dodijeliti čak dva tima, umjesto jednom. Nagradu od 30.000 kn tako su podijelili timovi El Negocio (zadarski!) i Sighter.
I dok su Sighterovci iz Mostara svoj projekt Feel the City zasnovali na društvenoj odgovornosti, odnosno društveno korisnom radu kroz lakši dolazak do prilika za volontiranje u gradu, El Negocio je predstavio sustav dinamičkog kretanja cijena – javnog prijevoza (buseva) i parkinga, a sve s obzirom na zagađenost zraka na određenom području. Viša razina zagađenosti određivala bi i višu cijenu parkinga te nižu cijenu buseva kao održivije alternative te time cijenama regulirala količinu cestovnog motornog prometa i posljedično zagađenja.
Bilo je još uistinu dobrih rješenja i vjerojatno nepravedna ne bi bila niti pobjeda nekih drugih timova, no nažalost pobjednik može biti samo jedan, ili u ovom slučaju – dva.
Svijetla budućnost je moguća
U svakom slučaju, ovakav događaj veseli. Veseli iz dva razloga. Prvi je to što su zadarski srednjoškolci i studenti pokazali da već u ovim godinama hvataju globalne trendove učenja i razmišljanja, što će ih, vjerujem kroz par godina, i nakon toga, odvesti u pravom smjeru karijere. Ono što im je tu još potrebno jest podrška njihovih mentora u vidu profesora, pa čak i povezivanje s privatnim sektorom gdje im se kroz primjere uspješnih softverski orijentiranih tvrtki može usaditi i glad za probojem u tom smjeru. Kada uz svoje tehničke vještine počnu shvaćati svu ljepotu razvoja novih proizvoda i doprinosa ekonomiji i društvu, a pogotovo u okviru svog grada, sudjelovanje na hackathonu 12.10.2018. uistinu će imati smisla.
Drugi je razlog to što su timovi u sklopu naprednog segmenta jučerašnjeg natjecanja pokazali da Zadar već sad ima ljude koji, na ovaj ili neki drugi način, suradnjom sa sebi sličnim i komplementarnim profesionalcima, mogu kroz nekoliko godina, ozbiljno doprinijeti realizaciji društveno korisnih projekata u gradu.
Treba samo biti pametan i ne dopustiti da ideje i ljudi pobjegnu. Jer onda neće biti niti pametnog grada Zadra.