Čelni ljudi Općine Bibinje sazvali su za Dan neovisnosti konferenciju za medije kako bi upozorili na sječu šume koju provodi tvrtka Biosvijet.

Podsjetimo, poduzetnik Marin Medić zemljište zadarskih benediktinki dobio je na 18-godišnju koncesiju kako bi na tom terenu izgradio plantažu rogača. Za ovu je investiciju dobio i bespovratna sredstva od Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 8,3 milijuna kuna. Općina osporava investiciju i traži katastarsku izmjenu kojom bi se uvelo da se radi o šumi, a ne o pašnjaku. Osnovni razlog leži u tome što njima ta šuma predstavlja "prirodnu zaštitu od emisije štetnih čestica iz kamenoloma Lavčević". Nezadovoljstvo mještana nedavno je kulminiralo izazivanjem požara na radnom stroju za izvlačenje debla.

Dok policija traži nepoznatog počinitelja, načelnik Bruno Bugarija osudio je "provokacije i nasilje s bilo koje strane" te, uz odvjetnika Luku Mrkića i predsjednika Općinskog vijeća Ivana Šimunića, obznanio pravne poteze koje je Općina dosad poduzela upućujući apel državnim institucijama da rade svoj posao.

- Još u ožujku upućen je zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za provođenje izvida na terenu te utvrđivanje je li na riječ o šumi ili pašnjaku. Komisija Ministarstva poljoprivrede obavila je očevid 15. svibnja i zapisnički između ostalog utvrdila: Rješenje se mora donijeti u roku od 60 dana. Ti su rokovi davno probijeni. Poslali smo požurnice ministru Tolušiću osobno, i Ministarstvu, a zadnja, sedma po redu, poslana je 2. listopada. Zbog nereagiranja Ministarstva podnijeli smo prijavu Upravnom sudu u Splitu. Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru 13. rujna podnesena je kaznena prijava zbog nezakonite sječe šume za što je određena kazna do dvije zatvora. Apeliramo na ODZ da spriječi daljnje činjenje kaznenog djela jer je ono jedino za to ovlašteno. O sječi šume obavijestili smo i šumarsku inspekcija dva puta, zadnji put u rujnu. No do danas nije postupila po prijavi, poručio je Bugarija.

Odvjetnik Mrkić istaknuo je i da privatni šumoposjednici moraju ishoditi suglasnost Županijske skupštine za sječu šume.

- Općina nije protiv investitora niti protiv investicije. Mi jednostavno, da bi zaštitili interese građana i zakon, tražimo od nadležnih institucija da tu sječu spriječe jer investitor nema odobrenje za to. Radi se o kaznenom djelu. Nije sporno da on ima rješenje za sadnju rogača, ali ne za sječu. Kultura u katastru i zemljišnim knjigama nije usklađena sa stvarnim stanjem no to ne mijenja činjenicu da se radi o šumi. Kad bi se na pašnjaku vršila takva investicija, Općina bi blagonaklono gledala na to. No prema stavu mještana, ova šuma predstavlja pluća općine.