ZADAR – Kada se na Poluotok zguraju studenti, turisti i institucije, tko mora otićii, pitao je sociolog Sven Marcelić na tribini koju je Eko Zadar priredio na temu prema Održivom Zadru.
I dok je održivost u odnosu na masovni turizam podigla na noge aktiviste u poznatim mediteranskim gradovima a kod nas u Dubrovniku, Zadrani za to previše ne mare.
Nitko od pozvanih iz institucija vlasti i moći nije se odazvao, a niti građani nisu pokazali veliko zanimanje za življenje u vlastitom gradu u kojem sve postaje podređeno turizmu. Najbolje to znaju studenti koji su u Zadru uglavnom podstanari. Zbog turizma moraju iseliti u doba najvećeg učenja, plaćaju skupe stanarine a gazde na njima žele zaraditi i iznajmljuju im svakojake rupe, pokazalo je istraživanje među studentima 3. godine koje je proveo zadarski Odjel sociologije .
Za početak ne bi bilo zgorega uputi apel stanodavcima da imaju obzira prema mladima ljudima koji će sutra postati akademski građani i vezati ih a ne odbiti od Zadra, konstruktivno je predložila gošća tribine iz Splita Milena Šijan, savjetnica za zaštitu prirode i održivi turizam ali i aktivna članica HGSS-a koja je dva puta i u himalajskoj ekspediciji.
Ona je saslušala sve prijedloge i kritičke opservacije građana na tribini, pritužbe studenata i neuslišane prijedloga sa Sveučilišta, što je u modelu radionice uobličila u inicijative prema gradskoj vlasti. Da to teško ide ukazala je prof. dr Dunja Brozović Rončević podsjećajući kako su od Grada tražili da stajalište za renta bicikle umjesto na Bilom brigu spuste na prostor Novog kampus gdje je tisuću potencijalnih korisnika. Kako je moguće da Ministarstvo turizma ulaže u gradnju bazena što je u suprotnosti s održivim turizmom, ustvrdila je sveučilišna profesorica koja je sa studentima Etnologije i antropologije organizirala radionicu o održivom životu otoku.
Prof. Brozović Rončević složila se i s činjenicom, koju je iznijela Atana Grbić, kako nije poštovana najava gradskih vlasti kako će se u sklopu rekonstrukcije gradskih prometnica raditi i biciklističke staze. – Naša gradska uprava ima osiguran parking i ne znaju za potrebe građana, kazala je aktivistica Eko Zadra koja je upozorila i na nedostatak zelenila na ulicama za pješake.
Građani odlaze s Poluotoka – povijesne jezgre (Marcelić je iznio podatak o 1300 birača manje tijekom 8 godina), a sve je više onih koji svoj stambeni prostor pretvaraju u apartmane a život u Gradu podređuje se turizmu.
Turizam je pojava a održivost je trajna, istaknula je gošća iz Splita koja je iznijela is svijetli primjer održivog turizma na Lošinju ili Ljubljani gdje je i tamošnji gradonačelnik sudjelovao u vikend akcijama stvaranja zelenog grada. – Nnama su čak na Lastovu rekli kako su radne akcije relikt socijalizma, a dolaze nam turisti i pitaju gdje bi mogli volonterski pomagati u zajednici. Dok na naš prijedlog za ribolovni turizam u Lastovu nismo mogli premostiti naše administrativne barijere, navela je Milena Šijan koja vjeruje da bi se taj krug negdje trebao prekinuti. Prvo u svijesti da poštujemo sebe a ne da smo mi ti koji zagađujemo i bacamo smeće u more i na zelene površine. Da nudimo i spremamo svoja jele u turističkoj ponudi a ne da uslugu svodimo na “pizza cut”, kazala je Šijan. Ona je podržala i inicijativu Instituta za turizam za uvođenje monitoringa – promatranja provođenja strategija u djelu.
Do promjene bi došlo kada bi turizam postao nebitan a na da se oko njega vrti politika kojom postajemo glupi, kazao je sociolog Marcelić. On nije mogao odoljeti a ne prozvati gradonačelnika Branka Dukića, kojem kao stalnom gostu kod Četiri kantuna i vjerniku ne smeta da je uz fasadu povijesne crkve sv. Mihovila zakačeno umjetno zelenilo.