Prim. univ. prof. dr. med. Mariusu Nickelu-Palczyńskom, redovitom profesoru psihijatrije na Sveučilištu u Grazu i medicinskom ravnatelju AMEOS klinike Bad Aussee u Austriji, uručen je danas naslov gostujućeg redovitog profesora psihijatrije Sveučilišta u Zadru. Taj čin zahvala je Sveučilišta za dosadašnju suradnju, u kojoj je kroz stipendijski boravak na ovoj klinici te doktorat na medicinskom fakultetu više zadarskih studenata dvaju odjela, za psihologiju i zdravstvenih studija, dobilo mogućnost napredovanja u struci, a neki od njih i u dobivanju zaposlenja nakon završetka usavršavanja.

Marius Nickel-Palczyński veliki je prijatelj Hrvatske i Zadra, u kojem ljetuje i ima svoj maslinik. Prije pet rodila se ideja o povezivanju sa Sveučilištem, a već u 2014. klinika AMEOS dala je četiri stipendije studentima psihologije, od kojih dvoje sada radi u klinici, dok je jedan nekadašnji student na doktorskom studiju u Grazu. U 2015. dodijeljene su još dvije stipendije, a trenutačno je na praksi u ovoj klinici četvero studenata Sveučilišta u Zadru.

- Izuzetno smo zadovoljni suradnjom, nadajmo se da ćemo je razvijati i jačati. Vrata Sveučilišta uvijek su otvorena za nove ideje i mogućnosti, a u znak zahvalnosti i prepoznavanja važnosti ove suradnje želio bih dodijeliti diplomu gostujućeg redovitog profesora dr. Nickelu-Palczyńskom, rekao je prorektor za međuinstitucijsku suradnju i transfer tehnologija izv. prof. dr. sc. Slaven Zjalić, pružajući priznanje uvaženom gostu.

Dr. Nickel-Palczyński održao je potom prigodno predavanje „O graničnome poremećaju ličnosti", pozdravljajući skup na hrvatskom jeziku.

- Sve što se tiče poremećaja ličnosti oduvijek je bilo zanimljivo i svi su nešto rekli o tome -stručnjaci, ulica, kafići i pogotovo novinari. Neovisno o kojoj tradiciji se radi, ova je bolest stigmatizirajuća pa smo njenu etiologiju ostavili po strani i prestali razmišljati odakle dolazi. Poremećaj ličnosti je nešto što je stabilno, očituje se u afektivnosti, kontroli impulsa a posebno u odnosima. Liječnici ju pokušavaju smjestiti u određene klastere, no stvarni tijek bolesti je takav da ona često prelazi iz jednog u drugi i ne može ju se staviti u određenu ladicu, istaknuo je Nickel-Palczyński.

Upozorio je kako dijagnozu ne treba postavljati prerano, jer se mladi ponekad traže i ne moraju patiti od poremećaja ličnosti, čak ako i pokazuju neke simptome. Usto, kada se jednom postavi dijagnoza, pacijent je se teško rješava.

- Najbolje ju je opisati kao jednu stabilnu nestabilnost u odnosima, afektivnosti, kontroli impulsa, od koje pati otprilike dva posto ljudi u općoj populaciji, najčešće žena. Javlja se u adolescenciji, a što starimo to se simptomi ublažavaju. Društvo često djeluje kao centrifuga, što se više okreće sve više ima poremećaja na graničnoj strani. Oni koji su dugo bili integrirani, u velikoj obitelji, radili, dobiju simptome kad svega toga nestane. Danas imamo vrlo malo velikih obitelji, a bake, djedovi ujaci i ujne su negdje drugdje. Konstrukt obitelji koji je mnoge držao danas je vrlo rijedak, istaknuo je predavač.

U dijagnostici ove osobe moraju zadovoljiti pet kriterija - očajno se trude da ih se ne napusti, odnosi su kratki i konfliktni, traže vlastiti identitet, jako su impulzivni u vožnji, krađi seksualnosti, samoozljeđivanju, a česti na druge osobe vrše pritisak prijetnjama da će se ubiti. Uz genetske predispozicije faktori rizika su i traume iz obitelji. U načelu, postoje tri vrste liječenja - psihoterapija, socioterapija i farmakološka terapija, odnosno kombinacija svih triju.

- Trideset godina sam u poslu i začudit ćete se onome što ću reći - nije uopće bitno koju ste terapeutsku školu izučili, iako se one često sukobljavaju i usmjerene su jedna protiv druge. Ako ste dobar terapeut, koji je u stanju ponuditi pacijentu profesionalan odnos, svaka će biti dobra, ako niste onda nema te knjige ili treninga koji će mu pomoći.
Veliku pomoć liječnicima nudi farmakologija, bilo da se radi o antidepresivima, antipsihoticima ili stabilizatorima raspoloženja. Na klinici AMIOS proveli su studiju o antiepileptiku Topiron, koji djeluje stabilizirajuće na većinu pokazatelja stanja.

- Ima tu i problema - onima koji su na terapiji obično je loše, vrti im se, imaju problema s vidom, glavobolju, gubitak težine... Svi su imali bar nešto, ali u tome je bilo dobro da su svi pokazali gubitak tjelesne težine. Kod antipsihotika je debljanje inače veliki problem, kažem da mi pacijent dobije dva kilograma čim mu pokažem pakiranje lijeka. Kad vide gubitak težine kao nuspojavu, to ih odmah zanima, zaključio je predavanje Nickel-Palczyński.

Penezić: Dokaz kako je Sveučilište u Zadru konkurentno na Svjetskoj razini
Koristi od suradnje je imalo i nastavno osoblje, te je četvero sveučilišnih profesora - Ana Proroković, Marijana Matek Sarić, Mira Klarin i Robert Bacalja - u 2016. boravilo na znanstvenom skupu u Bad Ausseeju. Suradnja je iz Zadra proširena na sveučilišta u Osijeku, Rijeci i Mostaru, koji su svoje predstavnike imali na današnjem predavanju. I studenti i profesori posvjedočit će kako je ipak najveći dobitak što su imali priliku upoznati jednu tako toplu i stručnu osobu poput prof. Nickela.
- Današnji susret znak je sve veće važnosti suradnje na globalnoj razini . Kada je uspostavljena 2013. godine, bila je samo formalna, da bi danas devetoro studenata odjela za psihologiju i zdravstvene studije ostvarivali potporu. Ova suradnja pokazuje i kako Sveučilište u Zadru i njegovi studenti mogu biti konkurentni na svjetskoj razini, istaknuo je pročelnik Odjela za psihologiju Zvjezdan Penezić.
Na završetku svog predavanja o ovom programu govorio je i gostujući profesor. Kao dobru stvar naveo je i činjenicu da se kandidate stimulira da izvrsno svladaju njemački jezik, kojim u Europi govori 100 milijuna ljudi. U startu se mislilo da je razina B2 dovoljna, ali kad se došlo do prakse pokazalo se da je nužna razina C2, jer se pacijente mora dobro razumjeti i shvatiti o čemu govore.