Dr. sc. Tomislav Kos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, partner je projekta Smanjenje upotrebe pesticida PESCAR (Pesticide Control and Reduction) što ga vodi Zadarska županija. To je ukupno četvrti projekt koji Kos radi od ulaska RH u Europsku uniju, a PESCAR je vrijedan 500 tisuća eura. Riječ je o projektu prekogranične suradnje a partneri u projektu su Zadar Nova (Agencija za razvoj Zadarske županije), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva ivodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. O načinu na koji je pripomogao ovom projektu i uopće poljoprivredi i upotrebi pesticida otkrio je u posljednjem broju Glasnika Sveučilišta u Zadru Lanterna.

Riječ je o „projektu partnera" u kojemu će domaći znanstvenici pratiti i prognozirati pojave štetnih organizama na najvažnijim mediteranskim kulturama - maslini, vinovoj lozi, koštičavom voću, krumpiru i salati. Projektom je, dakle, obuhvaćeno pet najznačajnijih poljoprivrednih kultura Zadarske županije. Štetni organizmi bit će praćeni svim relevantnim znanstvenim metodama, uz implementaciju agrometeoroloških podataka pri davanju preporuka u realnom vremenu I specifičnom lokalitetu. U tu svrhu Zadarska će županija postaviti prognozne stanice, ravnomjerno na svom prostoru, koje će u realnome vremenu davati informacije o temperaturi te vlažnosti zraka i tla.

„Na osnovu tih podataka kao i ulova štetnika uz pomoć feromonskih klopki davat ćemo prognozu za pojavu štetnih organizama i bolesti", pojašnjava dr. Kos.

Svaka kultura ima svoga štetnika. Maslina, primjerice, ima svrdlaša, moljca, paunovo oko i tumor itd. Znanstvenici, angažirani na projektu, za svaku će kulturu i svakoga gospodarski značajnog štetnika na toj kulturi preporučivati mjere prognoze. Na temelju ulova štetnika u klopkama i meteopodataka znanstvenici će davati preporuke i savjete lokalnim proizvođačima kako smanjiti upotrebu pesticida, odnosno kako, kada i u kojoj mjeri ih primjenjivati.

Tim okupljen na projektu PESCAR analizirat će ostatke pesticida u namirnicama pojedinih poljoprivrednika, voćara ili vinogradara. Znanstvenici će proizvođačima pokazati rezultate putem akreditiranih analiza ostataka pesticida na hrani i u tlu.

Zbog pritiska kupaca, trgovački lanci u Europi vrlo su rigorozni kad je riječ o sigurnosti hrane koja je iznad propisanih pravila. EU ima najveći standard u proizvodnji hrane. Rusija i SAD imaju deset puta veću toleranciju prema pesticidima, što znači da u hrani može biti deset puta više otrova nego u Europskoj uniji. EU ima i „sustav brzog uzbunjivanja" koji alarmira sve članice ako je u samo jednom uzorku pronađena nedopuštena količina pesticida, dakle, svi vide nalaz iako je on samo u jednoj zemlji članici, kaže dr. Kos.

Budući da je on jedan od rijetkih stručnjaka u Hrvatskoj za pesticide, zanimljiv je njegov pogled na tu problematiku. Protivnik je crno-bijeloga gledanja.Pesticidi su, kaže, najveći problem ako ih primjenjuje čovjek koji ne zna, a za čovjeka koji zna što radi, kako radi i s čim radi, pesticidi nisu problem.

„Ako su pesticidi primijenjeni prema pravilima, uputama i stručno, potpuno su bezopasni za okoliš, domaće životinje, korisnu faunu i ljude koji ga primjenjuju. Pesticidi su prilično moćno oružje koje u rukama neznalice može biti atomska bomba. Ali, u rukama pametnoga čovjeka koji zna što radi, educiranoga, nezamjenjiv su alat. Naše društvo ne bi bilo ovakvo da nema pesticida, još bismo krčili korov i rukama skupljali štetnike".

„Ideja pesticida, kao i dinamita, ideja je da se unaprijedi čovječanstvo. Stoga se zauzimam za transparentnost primjene pesticida putem očevidnika koji naši poljoprivredni proizvođači moraju imati da se vidi što je tko radio, uz konstantnu edukaciju u tom području."

Ekološka proizvodnja ne predviđa nikakvu primjenu pesticida niti mineralnoga gnojiva, međutim, u tom slučaju se radi često na marginama ekonomičnosti, plodovi i prinos propast će zbog štetnika. Postoji i druga, konvencionalna poljoprivredna proizvodnja, koja kod nas više nije standard, ulaskom u EU nje više praktički nema. Stoga se Tomislav Kos zauzima za treću, integriranu proizvodnju, koja, ako se prati pojava štetnih organizama (bolesti, štetnika i korova) i primjenjuju pesticidi, nije ugrožena, odnosno nije ugrožen prinos, ostvaruje se ekonomska dobit i potiče održivost.

„Moramo proizvoditi po načelima integrirane proizvodnje, dakle, uz praćenje pojave štetnih organizama i nadzor", kategoričan je docent Tomislav Kos.

Najveći benefit za Sveučilište u Zadru bit će količina dostupnih podataka za objavu znanstvenih radova, tako da će nastavnici i znanstvenici na sveučilišnom odjelu imati mogućnost koristiti te podatke i objavljivati ih.


Dolazak sa zagrebačkog na zadarsko sveučilište
Dr. sc. Tomislav Kos rođen je 1977. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Agronomiju je diplomirao u Zagrebu, a doktorirao je u grani fitomedicine, i to na segmentu procjene rizika, prognoze štete i uvođenja tehnologije u cilju smanjenja upotrebe pesticida. Do sada je sudjelovao u tri projekta koja su financirali europski fondovi.
Nakon što je prešao sa Zagrebačkog sveučilišta na Sveučilište u Zadru, Tomislav Kos ugodno se iznenadio odličnom radnom atmosferom.
„Došao sam na mlad odjel, impulzivan, progresivan, na kojemu se mnogo radi. Svaki nastavnik koji je imalo ambiciozan ima svoj projekt, dobru suradnju s gospodarstvom, ima i znanstvenih projekata i projekata EU. Ušao sam u pozitivno okruženje gdje su međuljudski odnosi pozitivni i sjajni, izuzetni, jer su ljudi orijentirani na sebe i svoj rad. Kad si u takvom okruženju, rad kolege je poticaj da nešto napraviš i pokreneš", zadovoljan je Kos.