Nema sumnje da će blaženi Alojzije Stepinac biti proglašen svetim. Ono što neki smatraju krivim korakom pape Franje dovest će do novog produbljivanja istine o jednoj od najvećih osoba hrvatske povijesti, a mi se te istine ne trebamo bojati, istaknuto je na predstavljanju knjige mons. dr. Jurja Batelje „Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca", održanom sinoć na Sveučilištu u Zadru.

Postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, ujedno začasni kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije, cijeli je život posvetio proučavanju Stepinčevog života, istražujući 135 arhiva u domovini i inozemstvu, te prikupljajući dokumentaciju koja sadrži preko 40.000 stranica. Sveučilište u Zadru, rekla je njegova rektorica prof. dr. sc. Dijana Vican, počašćeno je što su izdavač i autor nakon predstavljanja knjige "Rivellijeva zavjera laži" ponovno izabrali ovu instituciju za iznošenje još dublje, veće i šire istine o Alojziju Stepincu.

- Ne susrećemo često ljude koji su cijeli život posvetili jednom cilju kao prof. Batelja. Iako ne sumnjamo u proglašenje mučenika Alojzija Stepinca svecem, zadivljeni smo i zahvalni vam što nam znanstvenim svjedočenjem, zbirom činjenica, oštrite spoznaje i budite intelektualno čuvstvo sumnje, napose prema onima kojima su laž i istina iste boje. Misao o blaženom Alojziju Stepincu svi smo držali onako skrovito u srcu, a našu šutnju su neki drugi iskoristili za prekrivanje istine plaštevima laži i konstrukcijama mitova. Vaša gorljiva istinoljubivost iskazana u svakoj riječi knjige razdanila je besmisao prekoravanja samih sebe glede šutnje. Naučili ste nas da istina treba biti glasna i da se ne sklanjamo ni kada su putevi istine tanki kao najtanja brid. U strpljivom iščekivanju svanuća dana proglašenja blaženog Alojzija Stepinca svecem, ostajemo i ubuduće vaši domaćini znanstvene riječi i dijaloga, rekla je rektorica Vican.

Msgr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru, rekao je kako je u povijesti hrvatskog naroda, obilježenoj najviše primljenim kršćanstvom, prolaz kroz 20. stoljeće bio jedan od najturbulentnijih, obilježen ateizmom, fašizmom i komunizmom. Najdosljedniji svjedok vjere u njemu bio je Alojzije Stepinac, čovjek koji je davao primjer kako se voli svoj narod a da se pritom ni jedan drugi narod ne ponižava ili mrzi.

- U prvoj knjizi dr. Batelja prikazao je njegov odnos prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Drugom svjetskom ratu, a u novoj knjizi odnos komunističkog sustava prema njemu i onome što je živio. Na tom svom putu dorastao je do sveca i mučenika. Nažalost, debele su naslage laži na našoj povijesti, najviše zato što totalitarni sustavi proizvode istinu kakva im je potrebna, a to je u ovom slučaju bilo prikazivanje Stepinca kao zločinca. Možemo zahvaliti baš toj komunističkoj torturi da je Stepinac imao priliku pokazati dobro kojim ga je Bog obdario, rekao je Bogović.

Iznenađenje na zadarskoj promociji bio je dolazak Claudije Stahl, Njemice koja je zbog Stepinca naučila hrvatski jezik. S njegovim imenom susrela se u dokumentima vezanim za Treći Reich, a kako je tada proglašen blaženim zaintrigirala se za slučaj. Nakon što je zahvaljujući njegovom zagovoru položila teški ispit, koji joj je kasnije omogućio da postane sutkinja, posvetila se proučavanju njegovog djela te izdala obimnu knjigu na njemačkom jeziku. U Hrvatsku je došla kako bi promicala novu ideju, da se Stepinca proglasi zaštitnikom sudaca i odvjetnika.

- Bio je optimističan, strpljiv, vjeran Bogu. Samo tjedan dana prije smrti osvrnuo se na nepravednu presudu, koja je postupno dovela do njegovog ubojstva. To mora biti upozorenje nama sucima, pravnicima, pravosuđu, da sudimo uvijek neovisno, zastupamo samo istinu i pravednost, rekla je Stahl.

Autor Batelja zahvalio je rektorici Vican i mons. Bogoviću na toplim riječima i podsjetio na neke momente iz Stepinčeva života, kada se ogradio od ustaštva i drugih političkih opcija, ali i rekao kako bi bio ništarija da nije osjetio bilo hrvatskog naroda koji ima pravo na slobodu.

- U teškom vremenu rata i poraća upućivao je svoju pastirsku riječ svima. On je na etape umirao od trovanja, u bolovima i patnjama, ali i u to vrijeme nadaleko upućivao svoju riječ. U njegovu liku, kako je istaknuo papa Ivan Pavao II, sažeta je cijela tragedija koja je pogodila Europu 20. stoljeća, obilježenu velikim zlima - fašizmom, nacizmom i komunizmom, zaključio je predstavljanje zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

Nalaz kostiju potvrdio da je Stepinac bio trovan

Prof. dr. Neda Aberle, istaknuta pedijatrica, govorila je o Stepinčevoj bolesti i smrti, zastupajući tezu da je on otrovan, o čemu svjedoče uzorci uzeti iz njegovih kostiju. Kada je pušten iz Lepoglave iz Beograda su rekli da je to zbog teške bolesti.

- Kako su oni znali da je teško bolestan? Jesu li možda znali da je ozračen, otrovan teškim metalima, da neće živjeti dugo? Neki su se i javno hvalili kako su imali čast trovati Stepinca. On je imao simptome teškog trovanja, znakove multiorganskih zatajenja, a službeni uzrok smrti bio je plućna embolija. To nije moguće, jer su takve smrti nagle a on je umirao polagano, istaknula je Aberle.

Nakon obdukcije bacili su sve organe, čak i instrumente. da ne bi došlo do toksikološke analize. Zato su u devedesetima uzeti uzorci s kosti, koji su pokazali prisutnost teških metala - koncentracija olova u kostima iznosila je 15,1 mg/kg, a normalna koncentracija je 0,64, koncentracija kroma je iznosila 45,3 mg/kg, a normalna je manja od 2, antimona 391 mg/kg umjesto 21, itd. To potvrđuje da je Stepinac bio trovan i da je njegova smrt mučenička, rekla je Aberle.