"112. brigada od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske", naslov je koji bi svaki zadarski dom trebao imati, kako bi svi dolazeći naraštaji imali priliku upoznati se s Domovinskim ratom, poteškoćama s kojima su se branitelji na njegovom početku susreli, ali i veličanstvenim rezultatom kojeg je on postigao - samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku, istaknuto je danas na predstavljanju knjige koju potpisuju autori Marko Čulina i Dušan Nikitović, nekadašnji zapovjednik i načelnik ove postrojbe, te urednik Nedjeljko Jusup.

U dvorani Kazališta lutaka Zadar bilo je puno onih koji su na nogama slušali iskaze autora, recenzenata i gostiju koji su uveličali skup. Goran Huljev, zapovjednik Središta za obuku HRZ-a i PZO-a "Rudolf Perešin" pozvao je sve branitelje da se i sami uhvate pera te ispričaju brojne neispričane priče iz Domovinskog rata, dok je gradonačelnik Zadra Branko Dukić rekao kako ovakva događanja i podsjećanje na Domovinski rat bude u njemu osjećaj ponosa koji je bio prisutan i u najtežim danima obrane Zadra.

- Ovo su dokumenti istine jednog vremena, trajnih vrijednosti koje ne smiju nestati, koje imamo odgovornost prenositi na nove naraštaje. Pamtimo one koji su dali živote za Hrvatsku, ali ne zaboravimo ni one koji su ih uzeli, rekao je Dukić.

Župana Božidara Longina, i samog pripadnika pobjedničke 112 brigade, veseli činjenica da je upravo ovom knjigom počelo obilježavanje sjećanja na Akciju Maslenica.

- U vrijeme kad smo morali dokazivati ono što je svugdje drugo bilo normalno, pravo na samostalnost, naša domovina 1991. bila je u mraku patnje i svakodnevnih stradavanja. Osjećaj domoljublja bio je toliko snažan da je nadvladao strah i nepoznavanje oružja i opreme. Želja da zaštitimo domove dala nam je snagu da svladamo sve prepreke i danas živimo ovakvim životom. Ne bi toga bilo da nije bilo entuzijasta koji su uzeli oružje u svoje ruke, poručio je Longin.

Urednik knjige Nedjeljko Jusup, ujedno i urednik feljtona koji je prije sedam godina objavljen u Zadarskom listu, a potom prilikom svake godišnjice dopunjavan novim prilozima, kaže kako knjiga priča o tome kakvu su žrtvu podnijeli branitelji i civili u Zadru, na otocima i u zaleđu.

- Na više od 250 stranica, sa 159 fotografija i 36 dokumenata kronološki se prikazuju povijesni okvir, ustrojavanje brigade te obrana Zadra do međunarodnog priznanja15. siječnja 1992. godine. U prilozima su i brojni tekstovi ratnih reportera, da se osjeti ozračje u kojem su tekstovi pisani i objavljivani. Dokumenti i činjenice iznose se bez subjektivnih ocjena kako bi se dao što realniji prikaz toga vremena i brigade koja je u Domovinskom ratu dala 300 ranjenih, 74 poginula i dvojicu nestalih. Vjerujem da nikoga od branitelja i obitelji poginulih knjiga neće ostaviti ravnodušnima, rekao je Jusup zahvalivši autorima, piscu predgovora dr. Zlatki Begonji, stručnim recenzentima, fotografima Željku Karavidi i Zvonku Kucelinu te svima drugima koji su sudjelovali u njezinom objavljivanju.

Begonja je kao protagonist tih događanja posvjedočio kako je stvaranju brigade prethodilo neformalno okupljanje domoljuba, posebno onih koji su imali veze s teritorijalnom obranom, kako bi se pripremio teren za obranu Hrvatske. Postrojbe 112. brigade, istaknuo je, sudjelovale su u svim značajnim operacijama u svojoj zoni odgovornosti.

Tog vremena prisjetio se i Pridražanin Mate Viduka, koji se na početku rata zatekao u Šibeniku, gdje je bio zapovjednik 113. brigade, a potom je odlaskom u Split preuzeo operativnu zonu u kojoj je bila i zadarska brigada.

- Kad smo se prvi put okupili, Antonu Tusu iznio sam stanje na terenu - zona izgleda kao žirafin vrat, svugdje nas se može presjeći, a odnos snaga bio je poput slona i miša, ali miš će pronaći način da pobijedi. Ishod naše borbe tada se nije činio obećavajući, jer smo od osnovnog vojnog postulata "imati, znati, moći, htjeti", imali samo "htjeti". Nitko u svijetu nije mislio da ćemo uspjeti. Za mene je pravi podvig to što su neki morali preuzeti brigade a da nisu imali prethodnog iskustva, rekao je Viduka u emotivnom govoru.

Autori su ukratko predstavili knjigu i nepoznate činjenice, poput onih o benediktinkama koje su u samo dvije noći sašile preko 2.000 oznaka za vojničke odore. Posebnu pažnju posvetili su razotkrivanju JNA, koja je, za razliku od pobunjenika, imala potrebnu tehniku i školovane oficire, i bez koja ove područje ne bi moglo biti okupirano. Zapovjednik Čulina rekao je kako je zasigurno ostalo materijala za još jednu monografiju koja će pratiti brigadu i njezine članove u nastavku Domovinskog rata, te pozvao i svoje nasljednike da se prihvate odgovornog posla zapisivanja proteklih događaja.

Zapovjedniku Čulini na kraju je uručen i prigodan dar - velika tapiserija s logom 112. brigade koju je izradio nekadašnji dragovoljac Edvard Šimićev.