Prema analizi portala gradonačelnik.hr, kada se gleda ukupna raspodjela EU sredstava po gradovima, najviše je u prošloj godini povukao Grad Zadar - 12,76 posto. 

Pročelnik za EU fondove Šime Erlić pojašnjava kako je Grad Zadar do sada u ulozi partnera ili nositelja projekta proveo 15 EU projekata vrijednih više od 70 milijuna kuna, a trenutno provodi 20 EU projekata, ukupne vrijednosti preko 90 milijuna kuna.

- Tu je i novi financijski instrument namijenjen gradovima, a kojim je Gradu Zadru stavljeno na raspolaganje 35 milijuna eura do 2020. godine. Gledajući ukupno iznos provedenih projekata i projekata u provedbi dolazimo do iznosa koji je uistinu značajan za gradski proračun i koji je značajno povećao investicijski potencijal Grada, ističe Erlić. 

Kao najveći i najkompleksniji projekt izdvaja obnovu Kneževe palače za koji su među prvima dobili novac iz Strukturnih fondova - 38 milijuna kuna, te su ga uspješno priveli kraju krajem prošle godine. 

- Nova Kneževa palača svečano je otvorena u veljači ove godine, a Zadar je njome dobio vrhunski uređeni i opremljeni izložbeni prostor, koncertnu dvoranu, nove multimedijalne sadržaje - ukratko, novo kulturno i društveno središte grada, ističe Erlić i dodaje da su, nakon uređenja Kneževe palače, osigurana EU sredstva za uređenje Providurove palače čime će Zadar u roku od dvije godine dobiti preko 5.000 m2 reprezentativnog kulturnog prostora u centru grada. 

Dobili su, dodaje, i sredstva za uređenje gradskih bedema u tematsku kulturno povijesnu šetnicu sa novim sadržajima, a koji se idealno poklopio sa upisom bedema pod UNESCO-vu zaštitu. Kao važan projekt za razvoj poduzetničke start-up scene Erlić navodi i projekt pokretanja prve coworking scene u Zadru - COIN- coworking Zadar - kojim se uredio coworking prostor za poduzetnike te se formirala coworking zajednica poduzetnika iz Zadra. COIN je danas platforma za povezivanje poduzetnika putem koje im je omogućeno umrežavanje, niži troškovi poslovanja, prezentacija, educiranje, a sve sa krajnjim ciljem stvaranja povoljnijeg okruženja za poduzetnike. Uz to, uz pomoć Europskog socijalnog fonda Grad Zadar već treću godinu za redom financira oko 60 pomoćnika u nastavi sa 2,5 milijuna kuna po pedagoškoj godini, što je dovelo do toga da su pomoćnici u nastavi postali naš obrazovni standard.

Za uspješnost u korištenju EU fondova Erlić ističe važnost mreže partnera, dobru suradnja sa institucijama poput Razvojne agencije, Sveučilišta, županije te brojnih institucija i udruga koje djeluju u svojim područjima, a čiji projekti i projektne ideje su ključni kod razrade i prijave projekata na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava. 

- Također iznimno su važni izgrađeni ljudski kapaciteti bez kojih je nezamisliva priprema i provedba EU projekata i koje je potrebno graditi godinama. U Hrvatskoj sustavno fali osoba sa ovim znanjima i ponajviše zato imamo problema sa većom apsorpcijom EU sredstava. Iako je svakim danom broj osoba koje se specijaliziraju za rad na EU projektima sve veći, to nije dovoljno obzirom na sredstva koja su stavljena na raspolaganje i rokove koji su pred nama. U tom smislu važno je da se institucije nastave jačati i da se intenzivno radi na stvaranju novih kadrova u ovom području, zaključuje Erlić.

Odličnim rezultatima gradskog upravnog odjela na svojoj službenoj Facebook stranici pohvalio se i gradonačelnik Branko Dukić:

- Prema ukupnoj raspodjeli EU sredstava po gradovima, Grad Zadar je u prošloj godini povukao najviše - 12,76%. Zadar je do sada realizirao projekte vrijedne više od 70 milijuna kuna, a trenutno provodi 20 EU projekata, ukupne vrijednosti preko 90 milijuna kuna. Na ovaj način značajno se povećava investicijski potencijal Grada, a za uspjeh su neizostavni izgrađeni ljudski kapaciteti te dobra suradnja sa svim institucijama kod pripreme i provedbe pojedinih projekata, koje ćemo nastaviti razvijati i dalje, naglasio je Dukić. 

Iza Zadra, drugi grad s najvećim udjelom iskorištenih EU sredstava u Hrvatskoj je Grad Križevci - 11,57 posto potom Karlovac - 10,04 posto, Vinkovci - 9,68 posto, Ludbreg - 9,66 posto, Grad Zagreb - 9,39 posto, Umag - 3,64 posto, Vukovar - 3,55 posto, Osijek - 3,13 posto, te Grubišno Polje koje je iskoristilo 2,71 posto ukupnih EU sredstava dodijeljenih hrvatskim gradovima.

Što se tiče županija, preko četvrtinu svih EU sredstava povukla je Sisačko-moslavačka - 26,17 posto. Na drugom je mjestu Virovitičko-podravska županija - 10,33 posto, potom Grad Zagreb - 9,09 posto, Ličko-senjska županija - 8,26 posto i Zadarska - 6,60 posto.