Petero znanstvenika, među kojima je bio i Dražen Perica sa Sveučilišta u Zadru, rasvijetlilo je povijest fenomena Vela Ploča na Kornatima, kose ravne stijene koja je stoljećima golicala maštu lokalnih stanovnika, ali i znanstvenika. 

Mještani okolnih naselja prenosili su legendu prema kojima su vile donijele ploču kako bi na njoj mogle plesati, a oni tek neznatno manje skloni fantaziji tvrdili su da su graditelji pulske Arene sjekli ploču kojom bi je prekrili, ali im je ona skliznula u more.

Realan je odgovor, naravno, bio kako je debeli sloj stijene s Ploče, Vele ploče ili Magazinove škrile otklizao s površine otoka u more, a znanstvenici su u radu ustvrdili kako se radilo o 11 metara debelom sloju kamena. Taj se događaj, zasigurno praćen velikom tutnjavom u priobalnom području, dogodio prije tek 2.400 godina. Ovaj je termin dobiven određivanjem količine klorova izotopa 36Cl iz stijena, te je mogućnost pogreške tek 150 godina. Stijena se nakon toga nastavila trošiti brzinom 21,5 mikrometara na godinu, što je malo za ljudski život, no na geološkoj razini to je 21,5 metara na milijun godina.

Ploča dimenzija između 63 i 86 metara širine i 160 metara dužine "smještena" je ispod najvišeg vrha Kornata, Metline (237 metara). Osim Perice na istraživanju su radili Kristina Krklec iz Hrvatske, David Domínguez-Villar iz Španjolske, Irena Mrak iz Slovenije i Regis Braucher iz Francuske. Rad su objavili u međunarodnom znanstvenom časopisu Quaternary International.