Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2016. godini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2016. godini zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrle su 2.663 osobe manje. Od ukupnog broja umrlih 51.542 u 2016. godini 25.344 odnosilo se na muške, a 26.198 na ženske osobe.
Prvi uzrok smrti su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 23.190. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 14.360 osoba. Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj je iz ove dvije skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava, bolesti probavnog sustava i druge manje zastupljene.
Izvješće za 2016. godinu donosi broj umrlih i uzrok smrti po županijama, ali za 2015. godinu, što je ipak relativno svjež podatak. Prema njemu, u toj su godini na području Zadarske županije preminule 2.072 osobe, od čega 1.099 muškaraca i 973 žene.
Najviše je žitelja Zadarske županije preminulo od bolesti cirkulacijskog sustava – 807. Od ishemijske bolesti srca preminulo je 285 osoba, a od akutnog infarkta miokarda 123. Šećerna bolest (Dijabetes melitus) odnijela je 107 života, bolesti probavnog sustava 96, leukemija 18…
Drugi najčešći uzrok smrti su novotvorine (različiti tumori) od kojih su preminule 593 osobe, od čega 579 od zloćudnih novotvorina. Najviše je pritom umrlih od bolesti novotvorina dušnika, dušnica i pluća (108), debelog crijeva, rektuma i anusa (86), dojke (43), prostate (40), želuca (33), gušterače (33), mokraćnog mjehura (29), jetre (20), Hodgkinove bolesti i limfoma (18), jajnika (13), mozga i živčanog sustava (13) itd.
Bolesti iz skupine duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja “zaslužne” su za 53 smrti. Najučestaliji uzrok je Parkinsonova bolest (25), zatim Alzheimerova bolest (20), a na zadarskom području zabilježeno je šest smrti uzrokovanih alkoholom (uključivši alkoholnu psihozu), te jedna smrt od droge. Od alkohola i droge stradavali su isključivo muškarci.
Veću skupinu čine i smrti nastale u nezgodama (72) – najviše pri padu (40) i prijevozu (15). Zabilježeno je pet utapanja, 25 samoubojstava i namjernih samoozljeđivanja, te jedna smrt od gripe.
Od infekcijskih i parazitranih bolesti umrlo je 14 osoba. Od AIDS-a preminula su dvojica muškaraca, jednako kao i od virusnog hepatitisa. Zbog prirođenih malformacija, deformiteta i kromosomskih anomalija preminulo je pet osoba.