Zajednička akcija za smanjenje štete povezane s alkoholom (engl. EU Joint Action on Reducing Alcohol Related Harm - RARHA) financirana je sredstvima EU u okviru drugog EU zdravstvenog programa. Hrvatska je sudjelovala u dva radna paketa.

Nositelj istraživanja je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kolaborativni partner Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, a terenski provoditelj IPSOS plus agencija za istraživanje tržišta, medija i javnog mijenja.

Donosimo sažetak hrvatskih rezultata istraživanja provedenog unutar radnog paketa 4. u sklopu STANDARDIZIRANOG EUROPSKOG ISTRAŽIVANJA O ALKOHOLU (kr. RARHA SEAS).

 

PIJENJE ALKOHOLNIH PIĆA U POSLJEDNJIH 12 MJESECI

78.1 % ispitanika u RH je izjavilo da je pilo alkoholna pića u posljednjih 12 mjeseci, 85,3% muškaraca i 71,0% žena.
21,9 % ispitanika u RH izjavilo kako u posljednjih 12 mjeseci nije pilo alkohol od čega 13,9 % nisu pili alkohol u životu, a 8,0 % su pili u životu, ali ne i u posljednjih 12 mjeseci.
66,2 % ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo pivo, 79,1% muškaraca i 53,4% žena.
58,2 % ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo vino, 65,2% muškaraca i 51,3% žena.
45,4 % ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo žestoka alkoholna pića, 54,9% muškaraca i 36,2% žena.
11,1 % ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo alkoholna pića na ekscesivan način (pijenje 60g čistog alkohola za muškarce ili 40g čistog alkohola za žene u jednoj prigodi u posljednjih 12 mjeseci) barem jednom mjesečno, 16,7 % muškaraca i 5,5 % žena.
56,3% ukupnog volumena čistog alkohola u RH je popijeno kroz PIVO u posljednjih 12 mjeseci, 34,1% kroz VINO, a 9,6% kroz ŽESTOKA ALKOHOLNA PIĆA.

GDJE PIJEMO I U KOJIM PRIGODAMA?

Alkoholnih pića u posljednjih 12 mjeseci pilo je jednom tjedno i češće u vlastitom domu 29,7%; s prijateljima, kolegama i poznanicima 29,5%; uz jelo 25,9%; s članovima obitelji 25,1% ispitanika. Manje od jednom tjedno alkoholnih pića u posljednjih 12 mjeseci pilo je u domu neke druge osobe 68,7%; s prijateljima, kolegama i poznanicima 60,4%; s članovima obitelji 54,9%; u vlastitom domu 50,2% ispitanika.

ZAŠTO PIJU?

Kao motive pijenja u posljednjih 12 mjeseci (odgovori uvijek i gotovo uvijek) 38,3% navodi zato što pijenje čini zabave i proslave boljima, 26,4% zato što je zabavno, 25,2% zato što im se sviđa taj osjećaj, 17,7% zato što je dio zdrave prehrane, 14,4% zato što je zdravo.

STAVOVI PREMA ALKOHOLNOJ POLITICI

Analizom SEAS podataka na skali stavova dobivene su tri dominantne skupine stavova:
1. Stavovi koji podržavaju kontrolu na populacijskoj razini
2. Stavovi koji podržavaju edukaciju i politiku usmjerenu na pojedinca
3. Stavovi koji podržavaju "laissez faire" alkoholnu politiku.
U RH podjednako su zastupljeni stavovi kontrole (odnosi se na kontrolu mjesta i vremena prodaje alkoholnih pića, određivanje visoke cijene alkoholnih pića, zabranu oglašavanja, preuzimanje odgovornosti od strane javne vlasti/državnih tijela, eng. public authorities) i laisses fair stavovi (odnosi se na podržavanje isključivo osobne odgovornosti za posljedice uzrokovane pijenjem alkoholnih pića te npr. roditeljske odgovornosti za pijenje djece i/ili određivanje dobne granice).

BRZI SKRINING NA PROBLEME S ALKOHOLOM (SKALA RAPS - RAPID ALCOHOL PROBLEMS SCREEN)

RAPS skala sastoji se od četiri jednostavna pitanja koja indiciraju ovisnost o alkoholu, na koja ispitanik odgovara s „Da" ili „Ne". Maksimalni mogući rezultat na skali je 4, a samo jedan pozitivan odgovor indicira moguću ovisnost o alkoholu. Dobiveni rezultati pokazuju kako 14,5 % ispitanika prema navedenom kriteriju jednog pozitivnog RAPS rezultata, 24,2% muškaraca te 4,8% žena, ima indiciranu ovisnost o alkoholu.
Hrvatska, uz Portugal i Rumunjsku, spada među zemlje s najvećom značajnom razlikom među spolovima: 5 puta je vjerojatnije da će Hrvati u odnosu na Hrvatice imati problema s alkoholom. Hrvatice izjavljuju znatno manje problema s alkoholom u odnosu na SEAS prosjek.

ISKUSTVA OSOBNE ŠTETE POVEZANE S PIJENJEM DRUGIH OSOBA

Jedan dio ispitanika navodi kako je u posljednjih 12 mjeseci kao posljedicu pijenja druge osobe doživio neku osobnu štetu (bili budni noću, verbalno zlostavljani, tjelesno ozlijeđeni, sudjelovali u ozbiljnoj prepirci/svađi, vozili se s vozačem koji je previše popio, bili sudionikom prometne nesreće, osjećali se nesigurnim na javnom mjestu, uključujući i javni prijevoz, bili uznemiravani od ljudi koji su povraćali, urinirali ili pravili nered kada su bili pijani): 20,1% njih od strane nepoznate osobe, 43,7% od poznate osobe, 49,8% i nepoznate i poznate osobe.
Više žena u RH u odnosu na muškarce navodi kako je pijenje poznate osobe na njih jako utjecalo (7,7% žena u odnosu na 4.7% muškaraca) u posljednjih 12 mjeseci. Također, žene blizu 3 puta više u odnosu na muškarce navode da je pijenje člana kućanstva i/ili člana obitelji ili rođaka koji ne živi u kućanstvu" na njih negativno utjecalo (13,6% žena u odnosu na 5,5% muškaraca). Sličan odnos kada su u pitanju spolovi dobiven je i za pitanje doživljaja osobne štete tijekom djetinjstva i/ili tinejdžerskih godina kao posljedice pijenja člana kućanstva koji je prilično mnogo ili mnogo pio: 12,9% žena, a 8,5% muškaraca u RH navodi kako je pijenje osobe s kojom su živjeli tijekom djetinjstva i/ili tinejdžerskih godina koja je prilično mnogo ili mnogo pila na njih jako negativno utjecalo.