ZADAR - Poražavajuća za destinaciju je činjenica da višu potrošnju ostvaruju ispitanici koji će sigurno ponovno doći u destinaciju od onih koji nisu sigurni hoće li to učiniti, a posebice je viša od onih koji su sigurni da više neće doći u destinaciju. Jedna je to od teza analize  napravljene nakon ispitivanja  gostiju Zadra za  Strategiju razvoja turizma u Gradu Zadru. Strategija je izrađena na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti ( a koja nije u javnosti službeno predstavljena za razliku od Županijske strategije) ). U istraživanju, koje je provedno od svibnja do listopada 2015. godine, upitnik je ispunilo 1 499 gostiju svih struktura i zemlja, osim onih koji su u Zadar stigli kruzerima.

Evo što su pokazala rezultati njihovih odgovora na određena pitanja:

Prosječan turist u Zadru je iznadprosječno obrazovan, pa tako 30% turista ima visoku stručni spremu, dok svega 1% ispitanika ima završenu osnovu školu.. Hrvatska je poznata kao destinacija povoljna za obiteljski odmor, a Grad Zadar ima povećani udio samaca. Osobni neto mjesečni dohodak ispod 2.000 eura ima čak 73% ispitanika, dok svega 9% ispitanika ima veći dohodak od 3.000 eura. Kao jedan od primarnih ciljeva na kojemu destinacija treba raditi je privlačenje turista s većim mjesečnim dohotkom. Iznimno je visok udio onih turista koji u Zadru borave prvi puta, njih čak 67,1%. Relativno je nizak udio onih turista koji se smatraju lojalnima i kojima je ovo najmanje treći boravak u Zadru. Svega 12,7% turista boravi u Zadru 3 i više puta.
U Zadar s prijateljima dolazi čak 36,8% turista, potom s partnerom 30,4%, dok s obitelji dolazi 26,5% turista. Najmanje turista, njih 7% na odmor dolaze sami. Najčešće s prijateljima dolaze Britanci i ispitanici s državom porijekla izvan Europe, dok na obiteljski odmor najčešće dolaze: Česi, Slovaci, Hrvati, Slovenci, ispitanici iz država s područja Balkana i područja izvan Europske unije te Nijemci.

Prvu su informaciju o Zadru turisti najčešće dobili na internetu (36%), potom preporukom prijatelja (18%) i prijašnjim boravkom (10%). Iznimno je nizak udio onih koji su prvu informaciju dobili na turističkim sajmovima (3%) i u turističkoj agenciji (4%).
. Grad Zadar s ukupnom turističkom ponudom sudjeluje u udruženom oglašavanju na stranicama niskotarifnih zračnih prijevoznika, stoga je zanimljiv podatak da je 7,2% ispitanika upravo na tome mjestu pronašlo informaciju o Zadru, odnosno 7,9% njih je na tim stranicama pronašlo informacije o smještajnom objektu u kojemu su boravili u Zadru.

U analizi je stanja zaključeno kako većinu smještajnoga kapaciteta u Gradu Zadru zauzima obiteljski il itzv. privatni smještaj. Kada se promatra korištenje smještajnih kapaciteta, hoteli zauzimaju najveći udio, što oslikava i stvarno stanje u Zadru.

Turisti koji su koristili niskotarifne zračne prijevoznike čine 25,7% ukupno ispitanih turista u Zadru. Osim toga, Zadar ostvaruje još 9,7% turističkih dolazaka turista koji su u destinaciju došli s drugim zračnim prijevoznicima. Temeljem se ovoga može zaključiti da je Zadar postao pretežito zračna destinacija (35,4% ispitanika je koristilo zrakoplov za dolazak), što je neuobičajeno s obzirom da je Zadar prvi obalni grad do kojega se dolazi autocestom A1.

Zabrinjavajući je relativno nizak udio turista koji su u Zadar došli brodom ili trajektom.

Većina turista (41,4%) organizira prehranu izvan smještajnoga objekta, odnosno koristi dodatne usluge u destinaciji. Istovremeno je prisutan relativno visok broj ispitanika koji sami kuhaju tijekom boravka (30,9%), a oni su najčešće smješteni u apartmanima u domaćinstvu, kampovima i vlastitim vikendicama.

Primarni je motiv za odabir Zadra još uvijek uživanje u suncu i moru (19,2%), ali tek neznatno za njim zaostaju nova iskustva i doživljaji (18,4%). Budući da ispitani turisti u Zadru imaju relativno niža primanja, isticanje povoljne ponude (10,9%) kao primarnoga motiva odabira destinacije se mora dodatno analizirati. 

S porastom razine obrazovanja opada motiviranost suncem i morem za dolazak u destinaciju, a istovremeno raste motiviranost prirodnim ljepotama, nacionalnim parkovima, mirom i zelenilom te kulturno-sakralnim znamenitostima. 

Blizina i prometna dostupnost značajniji je motiv kod ispodprosječno obrazovanih..

Vidljivo je da 53,4% ispitanika smatra Zadar svojim odredištem, dok je relativno visok broj onih koji odredištem ili destinacijom za odmor smatraju Split (7,9%), Dubrovnik (4,8%), druge gradove izvan Zadarske županije (8,2%) i cjelokupnu Hrvatsku (5,6%). veza između mobilnosti turista i osmišljavanja turističkoga proizvoda. Za destinaciju je svakako značajna informacija o tome je li turist izletnički boravi u drugoj destinaciji ili tamo ostvaruje i noćenje. Svega 46% ispitanih turista je ostvarilo noćenje samo u Zadru.

Turisti su u Zadru očekivano najviše uživali ili planiraju uživati u suncu i moru (77,9%), potom su najčešće planirali koristiti/koristili usluge restorana (60,3%), razgledavali su kulturno-sakralne znamenitosti (49,9%) te prirodne ljepote (47,5%). Ispod 10% ispitanika u Zadru je uživalo/ili planira uživati u posjetima seoskim domaćinstvima (9,3%), obilasku vinskih cesta (7,1%)i cesta maslinova ulja (8,6%), nautici(6,5%), avanturizmu i ekstremnim sportovima (4,9%), ribolovu (4,6%), promatranju ptica (4,6%), golfu (1,6%) i jahanju (1,3%).

Upitnik je također uključio pitanje o sadržajima koje su turisti željeli koristiti, ali ih nisu pronašli u destinaciji. Ovo međutim nameće dodatna pitanja: jesu li gosti željeli koristiti neke od sadržaja, nudi li ili ne destinacija te sadržaje ili gosti nisu saznali da ih u destinaciji mogu konzumirati?. Zanimljivo je da plivanje i kupanje u bazenu najčešće nedostaje niže obrazovanoj strukturi.

Visoko je zadovoljstvo ispitanika ostvarenom vrijednošću za novac. Turist je prosječno na ukupnom putovanju trošio 827 eura, a najčešće iskazivana prosječna potrošnja na putovanju po osobi iznosi 500 eura. Najveći je udio onih koji troše od 400 do 800 eura po putovanju. Iznadprosječno na putovanju troše ispitanici u razredu od 46 do 65 godina, razvedeni, sa završenom visokom stručnom spremom, magisterijem ili doktoratom, umirovljenici i poduzetnici, s mjesečnom prihodima većima od 2.000 eura. Najveću potrošnju ostvaruju turisti koji dolaze izvan Europe, te Poljske, Austrije, Skandinavije i Njemačke. Britanci, koji su poznati kao iznadprosječni potrošači ne ostvaruju iznadprosječnu potrošnju po putovanju u Zadru. Djelomičan uzrok tome autori Strategije pronalaze u činjenici da  se radi o mlađim turistima, uglavnom studentima, te da oni stižu jeftinim avio-prijevozom.  U Dubrovniku britanski turisti troše dvostruko više u odnosu na ostale goste, izjavila je za HTV, direktorica TZ Dubrovnika Romana Vlašić.