Liga protiv raka Zadar nedavno je Odjelu za dermatovenerologiju Opće bolnice Zadar donirala novi digitalni dermatoskop. Ovaj je uređaj itekako vrijedan u dijagnostici i praćenju madeža na koži. Nešto više o problematici madeža, kakvih se vrsta ima, koji su opasni po naše zdravlje i kako ih prepoznati, doznali smo u emisiji Korak do zdravlja Radija 057 od dr. Jadranke Perine s odjela za dermatovenerologiju Opće bolnice Zadar.

Nedavno je Liga protiv raka Zadar vašem odjelu donirala digitalni dermatoskop. O kakvom se uređaju radi i čemu on služi?

Digitalni dermatoskop je malo optičko pomagalo kojim gledamo sve promjene na koži, prvenstveno madeže. Njime možemo vidjeti promjene u pigmentaciji, u veličini, granici prema okolnoj koži bolje nego golim okom. Vrlo je bitno kod dijagnosticiranja ranih promjena u smislu karcinoma ili melanoma.

I dosad ste koristili ovaj uređaj, samo nije bio digitalan?

Tako je. Imamo još uvijek dva dermatoskopa koja nisu digitalni. Ovaj novi nam omogućuje da ga spojimo na digitalni fotoaparat. Kod svakog pregleda uslikamo promjenu pa lakše kompariramo sve one elemente koje inače pratimo kod madeža. 

Gotovo da nema čovjeka koji na koži nema bar jedan madež. Ipak nisu svi madeži jednaki. Kako možemo najjednostavnije napraviti podjelu madeža, je li to prema veličini, obliku, boji?

Madeže u principu možemo podijeliti na razini kože i iznad razine kože. Inače su madeži različito pigmentirani - od boje bijele kave do najtamnije, tamno smeđe. Najbolje se prepustiti stručnom oku koji će prosuditi o kakvim je madežima riječ i što se od njih može očekivati u budućnosti.

Kad je riječ o melanomima, gdje se oni najčešće javljaju na koži i koji je uzrok njihovoj pojavi?

Nema posebne lokalizacije. Melanom se može javiti na svim dijelovima tijela gdje postoji pigment. Nije isključiv za kožu, može se javiti u predjelu oka, u sluznicama, u trbuhu, bilo gdje gdje ima pigmentnih stanica. Ono što je vrlo bitno napomenuti je da melanom može nastati iz već postojećeg madeža ali određen postotak melanoma javlja se na prethodno nepromijenjenoj koži, na koži na kojoj prethodno nije bilo nikakve pigmentne promjene.

Što je prvi signal koji čovjek može uočiti na koži, što bi ga na neki način uopće pokrenulo s mjesta da potraži savjet i mišljenje liječnika? 

Uvijek govorimo da je samopregled vrlo bitan. Pacijentima uvijek ponavljamo ABCDE nomenklaturu kod praćenja madeža. To znači da treba gledati A - simetriju, ukoliko je madež asimetričan to je znak za pregledom specijaliste, odnosno za uzbunu. B bi bila granica - svaki madež je oštro ograničen od ostale kože. Ako se ta granica briše odnosno gubi - to bi bio znak za uzbunu. C je boja, dakle promjena u boji samog madeža. D je dijametar, porast istog madeža koji je godinama na određenom dijelu tijela i iste je veličine. Ukoliko naglo dođe do porasta to je isto znak za uzbunu. To su sve stvari koje mi uvijek ponavljamo pacijentima. 

O temi madeža, melanoma, raka kože i uopće problema koji se mogu javiti na koži, uglavnom se priča u ljetnim mjesecima kad su ljudi izloženi suncu. No, kakva je situacija u hladnijim mjesecima? Što se zapravo događa s našom kožom u zimskim mjesecima?

U hladnijem periodu godine naša koža je uglavnom zaštićena garderobom. Zato se intenzivnije o tome priča kad se krenemo svlačiti, kad nam je tijelo više izloženo suncu. 

Kad osoba napravi samopregled i dođe po mišljenje stručnjaka, te on otkrije da se radi o melanomu, kako se pristupa liječenju?

Mi imamo izvrsnu suradnju s našom kirurgijom. Pacijenta kod kojeg smo postavili kliničku sumnju na melanom, hitno upućujemo kirurgu. Kad kirurg vidi uputnu dijagnozu melanoma, ukoliko nije u mogućnosti odmah napraviti kiruršku intervenciju, naručuje pacijenta unutar 24 sata, najkasnije 48 sati na kirurško odstranjenje promjene. Taj se materijal, koji se odstrani, šalje na histološku verifikaciju na našu patologiju. Dalje se, ovisno o tome koji je stupanj madeža, pristupa liječenju, šalje se pacijent onkologu. Nema velikog vremenskog perioda od dijagnostike do početka liječenja.

Kolika je uspješnost izlječenja?

Nakon odstranjivanja, ako se melanom ulovio u samom začetku, ako je površan, dovoljno je kirurško odstranjenje i pacijent je izliječen. Naravno, kao i svaki karcinom, i melanom ima stupnjeve i stadije. Ukoliko se ulovi u začetku izlječiv je, kasnije je to teže. Melanom vrlo brzo metastazira i limfnim i krvnim putem i to je problem sasvim druge prirode.
Zbog toga bi ljudi trebali, nakon samopregleda, čim prije otići stručnjaku, ukoliko primijete da nešto nije kako treba. Na taj način se lakše može pomoći čovjeku.
Tako je. Zadnjih godina smo imali akcije otvorenih dana, Euromelanoma Day, na Millenium Jumpu smo imali pregled skakača i svih ostalih ljudi s madežima, tako da su ljudi danas puno svjesniji problema s kožom, u odnosu na stanje prije pet ili deset godina. Ljudi nam redovito dolaze na kontrolu madeža i moram priznati da tu imamo veliki pomak. Moram pohvaliti i kolege iz Opće medicine koji su također daleko svjesniji ovih problema i činjenice da su redovite kontrole nužne.

Broj oboljelih od melanoma u stalnom je porastu. Što po vašem mišljenju utječe na tu činjenicu? 

Nažalost da. Sve one godine kad smo izlagali našu kožu nezaštićenu suncu, da li zbog estetskih razloga kad je bilo moderno biti jako preplanuo, ili zbog genetskih faktora jer ima obitelji u kojoj se kroz više generacija javljaju melanomi, dale su svoj danak. Ono što uvijek ponavljamo - zaštita kože je najbolja prevencija od melanoma ali i nemelanomskih karcinoma kože koji se javljaju.

Spomenuli ste dane otvorenih vrata. Održavaju li se oni svake godine?

Da, Euromelanoma day je dan kad se u cijeloj Europi bez uputnice, ali uz raniju najavu, ljudi mogu doći na kontrolu madeža. Tad radimo probir, izdvajamo sumnjive, operiramo one kritične. 

Ono što bih voljela naglasiti jest da zaštita kože počinje najranijoj dobi. Djecu uvijek treba maksimalno zaštititi. Kad ih vodimo na kupanje, pritom ih moramo zaštititi, staviti im šeširić na glavu, namazati kožu vodootpornim kremama, kako bi prevenirali sve kasnije probleme s kožom. I naša muška populacija mora voditi računa o sebi i mora se zaštititi. Mlađa generacija je odlična, nju moram pohvaliti, ali srednja i starija generacija ima otpor prema mazanju kože, iako to nije puko mazanje već zaštita i prevencija bolesti.