ZADAR– U organizaciji Matice Zadrana u Zadru se sinoć dogodila jedinstvena promocija knjige Graditeljstvo Zadra. Autorica, prof.dr. Marija Stagličić sudjelovala je putem „skypa” i šteta što nije mogla vidjeti kako je publika razgrabila njezino djelo.
Povjesničarka umjetnosti, rođena Splićanka, unatoč bolesti koja ju je prikovala za njezin zagrebački dom, uspjela je objaviti prošireno izdanje svog istraživanja o graditeljskoj povijesti Zadra u doba klasicizma, pa do završetka Prvog svjetskog rata.
– To je biblijska knjiga koja bi se trebala nalaziti u domu svake zadarske obitelji, istaknuo je prof. dr. Pavuša Vežić na predstavljanju knjige. Uz esejistički prikaz, kojeg je na promociji iznio akademik Tonko Maroević, o značaju tog epohalnog djela govorila je dr. Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti koja je nastavila istraživati tamo gdje je njena profesorica Stagličić stala.
– Osim što su imali visoke kriterije u uzorima svojih profesora na povijesti umjetnosti, istraživanje u Zadru nije bilo nimalo lako, jer je u bombardiranju porušen Grad, istaknula je dr. Mlikota, dodajući kako unatoč tome Zadar ima zapisanu kroniku svog nastajanja. Ona je ukazala i na sve izraženiju želju mladih Zadrana da otkriju prošlost svog grada, pa i putem Facebooka na kojem postoji grupa.
Velike zasluge u tome ima dr. Marija Stagličić koja se uhvatila u koštac s razdobljem 19. stoljeća kada je sa Zadra srušen veći dio renesansnih bedema i počeo se oblikovati Grad. Ona sama, istaknula je autorica, u svom istraživanju u zadarskom arhivu, koje je trajalo tri godine, imala je veliki poticaj od akademika Ive Petriciolija.
Prof. Vežić čestitao je svojoj kolegici na dvostrukoj mapi Grada, koja prati knjigu, te je publici približio što se sve gradilo u Zadru koji je u doba klasicizma bio kozmopolitski grad.
Dolazili su stručnjaci iz svih dijelova Europe koji su u Zadru ostavili svoja graditeljska, ali i konzervatorska djela koje je naveo je prof. Vežić. Među ostalim to su kuće na rivi, od kojih su plemići Borelli podigli tri, licej Sv. Dimitrija, današnje Sveučilište, hotel Bristol( danas Zagreb), Gradska čitaonica, zgrada Fine, Carine, srećom očuvana palača Borelli u ulici Š. Brusine. U doba klasicizma podignute su i palače na Muraju u kojima je danas Muzej antičkog stakla i Narodni list. Poznati arhitekt Iveković, osim kuće na Kolovarama, autor je i crkve Gospe Loretske. Zadar je u to doba dobio i prvo kino, prenio jeprof.dr. Vezić otkrića dr. Stagličić. Govoreći o Ravnicama i tadašnjem pokušaju da se parterno urede, dr. Vežić je ustvrdio kako je danas taj prostor izložen modernim apetitima.