Prije nekoliko dana građane Zadarske županije obradovala je vijest s naslovnica o tome kako je njihova županija prema novoj klasifikaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije postala razvijena iznad državnog prosjeka. Taj je rast, dapače, bio toliki da je ona do tog statusa došla u samo tri godine i to nakon što je bila na granici ispod koje se županije smatraju potpomognutim područjem (odnosno, skočila je s malo iznad 75% na 106% državnog prosjeka).
Od “žrtve” do “dobitnika”
Prosječnog čitatelja ovaj je podatak vjerojatno začudio jer je zadarsko gospodarstvo pred tri godine stajalo bolje ili jednako kao danas, a nekakvom “kvantnom skoku” svakako nismo svjedočili i stoga bi bilo zanimljivo objasniti detaljnije što je posrijedi.
Indeks razvijenosti temelji se na pet različitih kategorija i izračunava se kako za županije, tako i za općine i gradove. Pojednostavljeno, on se sastoji od stope nezaposlenosti, prosječnog dohotka, postotka obrazovanih, prihoda jedinice lokalne samouprave i kretanja stanovništva, a sve to iskazano u odnosu na državni prosjek, pri čemu je veća važnost u formuli stavljena na nezaposlenost i prosječni osobni dohodak.
Zadarska županija je pritom do ove godine bila “žrtva”, a ove je postala “dobitnik” zbog zadnje kategorije, koja se odnosi na kretanje stanovništva. Kako je znatan dio populacije tijekom rata privremeno ili trajno morao odseliti, popis proveden 2001. pokazao je velik pad u odnosu na 1991., pa je tako Zadarska županija došla na rub potpomognutog područja (indeks je iznosio 75.59% državnog prosjeka, a sve ispod 75% se smatra potpomognutim područjem), odnosno njezin je razvojni stupanj efektivno potcijenjen, pri čemu je komponenta “kretanje stanovništva” iznosila svega 46% državnog prosjeka.
Novim popisom stanovništva pokazalo se kako Zadarska županija ima pozitivan demografski trend, čak i korigiran prema tome da se povratnici ne uračunavaju u pozitivan prirast te je ta ista komponenta u novoobjavljenom indeksu razvoja iznosila čak 211% državnog prosjeka. Tom se činjenicom može objasniti gotovo cijeli porast indeksa razvijenosti i zbog nje je trenutni razvojni stupanj Zadarske županije precijenjen.
Jednostavno rečeno, Zadarska je županija sada razvijena iznad državnog prosjeka uglavnom zato što je proveden novi popis stanovništva.
Zbog toga bi bilo zanimljivije zanemariti taj podatak i vidjeti kako Zadarska županija stoji u usporedbi s drugima u odnosu na ostale četiri kategorije: prosječni dohodak, stopa nezaposlenosti, prihodi lokalne samouprave i udio obrazovanih. Prema tim podacima, gledano prema državnom prosjeku, prosječan dohodak pao je s 56% na 50.6%, prihodi lokalne samouprave porasli su s 89% na 93%, nezaposlenost je rasla sporije nego u ostatku države (tu je zabilježen porast postotka s 89.7% na 109.6%, ali se gleda tako da je postotak to viši, što je stopa niža), a udio obrazovanog stanovništva pao je s 103.1% na 101.5%. Dakle, u tri kategorije pomak je bio pozitivan (kao što je rečeno, u jednoj od njih toliki da iskrivljuje razvojnu sliku), u dvije negativan. Na razini županije najbolje su prošla otočka mjesta, koja su većinom svrstana iznad državnog prosjeka, što prije nisu bila, dok je dobar dio općina u zaleđu ostao ispod 75%, a obalna mjesta su uglavnom zadržala svoje pozicije.
Očito je, dakle, da je indeks razvijenosti mjera čija je pozitivna strana to što se pomoću njega lako može usporediti velik broj raznih jedinica lokalne samouprave, ali je problem što ga jedna ekstremna vrijednost lako može učiniti nerealnim, što se dogodilo i Zadarskoj županiji, koja je zbog jednog parametra u svega tri godine prošla put od granice potpomognutog područja do solidnog mjesta iznad državnog prosjeka, a da joj se pritom niti jedan bitan ekonomski ili obrazovni pokazatelj nije znatnije mijenjao u odnosu na taj prosjek. Najpozitivniji trend u Županiji vezan je, tako gledano, uz nezaposlenost, čiji je rast bio sporiji od onoga u ostatku države.
VIR DRUGA NAJRAZVIJENIJA JEDINICA U HRVATSKOJ
Općina Vir druga je najrazvijenija jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, za što se razlog prvenstveno može naći u kategorijama prihoda lokalne samouprave i kretanja stanovništva, koje su obje iznad 300%, iako je prosječni dohodak na svega 28% onog državnog, stopa nezaposlenosti je veća, a stanovništvo je manje obrazovano od državnog prosjeka.
Prije nekoliko dana građane Zadarske županije obradovala je vijest s naslovnica o tome kako je njihova županija prema novoj klasifikaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije postala razvijena iznad državnog prosjeka. Taj je rast, dapače, bio toliki da je ona do tog statusa došla u samo tri godine i to nakon što je bila na granici ispod koje se županije smatraju potpomognutim područjem (odnosno, skočila je s malo iznad 75% na 106% državnog prosjeka).
Od “žrtve” do “dobitnika”
Prosječnog čitatelja ovaj je podatak vjerojatno začudio jer je zadarsko gospodarstvo pred tri godine stajalo bolje ili jednako kao danas, a nekakvom “kvantnom skoku” svakako nismo svjedočili i stoga bi bilo zanimljivo objasniti detaljnije što je posrijedi.
Indeks razvijenosti temelji se na pet različitih kategorija i izračunava se kako za županije, tako i za općine i gradove. Pojednostavljeno, on se sastoji od stope nezaposlenosti, prosječnog dohotka, postotka obrazovanih, prihoda jedinice lokalne samouprave i kretanja stanovništva, a sve to iskazano u odnosu na državni prosjek, pri čemu je veća važnost u formuli stavljena na nezaposlenost i prosječni osobni dohodak.
Zadarska županija je pritom do ove godine bila “žrtva”, a ove je postala “dobitnik” zbog zadnje kategorije, koja se odnosi na kretanje stanovništva. Kako je znatan dio populacije tijekom rata privremeno ili trajno morao odseliti, popis proveden 2001. pokazao je velik pad u odnosu na 1991., pa je tako Zadarska županija došla na rub potpomognutog područja (indeks je iznosio 75.59% državnog prosjeka, a sve ispod 75% se smatra potpomognutim područjem), odnosno njezin je razvojni stupanj efektivno potcijenjen, pri čemu je komponenta “kretanje stanovništva” iznosila svega 46% državnog prosjeka.
Novim popisom stanovništva pokazalo se kako Zadarska županija ima pozitivan demografski trend, čak i korigiran prema tome da se povratnici ne uračunavaju u pozitivan prirast te je ta ista komponenta u novoobjavljenom indeksu razvoja iznosila čak 211% državnog prosjeka. Tom se činjenicom može objasniti gotovo cijeli porast indeksa razvijenosti i zbog nje je trenutni razvojni stupanj Zadarske županije precijenjen.
Jednostavno rečeno, Zadarska je županija sada razvijena iznad državnog prosjeka uglavnom zato što je proveden novi popis stanovništva.
Zbog toga bi bilo zanimljivije zanemariti taj podatak i vidjeti kako Zadarska županija stoji u usporedbi s drugima u odnosu na ostale četiri kategorije: prosječni dohodak, stopa nezaposlenosti, prihodi lokalne samouprave i udio obrazovanih. Prema tim podacima, gledano prema državnom prosjeku, prosječan dohodak pao je s 56% na 50.6%, prihodi lokalne samouprave porasli su s 89% na 93%, nezaposlenost je rasla sporije nego u ostatku države (tu je zabilježen porast postotka s 89.7% na 109.6%, ali se gleda tako da je postotak to viši, što je stopa niža), a udio obrazovanog stanovništva pao je s 103.1% na 101.5%. Dakle, u tri kategorije pomak je bio pozitivan (kao što je rečeno, u jednoj od njih toliki da iskrivljuje razvojnu sliku), u dvije negativan. Na razini županije najbolje su prošla otočka mjesta, koja su većinom svrstana iznad državnog prosjeka, što prije nisu bila, dok je dobar dio općina u zaleđu ostao ispod 75%, a obalna mjesta su uglavnom zadržala svoje pozicije.
Očito je, dakle, da je indeks razvijenosti mjera čija je pozitivna strana to što se pomoću njega lako može usporediti velik broj raznih jedinica lokalne samouprave, ali je problem što ga jedna ekstremna vrijednost lako može učiniti nerealnim, što se dogodilo i Zadarskoj županiji, koja je zbog jednog parametra u svega tri godine prošla put od granice potpomognutog područja do solidnog mjesta iznad državnog prosjeka, a da joj se pritom niti jedan bitan ekonomski ili obrazovni pokazatelj nije znatnije mijenjao u odnosu na taj prosjek. Najpozitivniji trend u Županiji vezan je, tako gledano, uz nezaposlenost, čiji je rast bio sporiji od onoga u ostatku države.
VIR DRUGA NAJRAZVIJENIJA JEDINICA U HRVATSKOJ
Općina Vir druga je najrazvijenija jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, za što se razlog prvenstveno može naći u kategorijama prihoda lokalne samouprave i kretanja stanovništva, koje su obje iznad 300%, iako je prosječni dohodak na svega 28% onog državnog, stopa nezaposlenosti je veća, a stanovništvo je manje obrazovano od državnog prosjeka.