Ministar financija Slavko Linić sprema nove rezove koji bi proračunu trebali donijeti uštede od oko pola milijarde kuna: ovaj su se put na tapetu našle sve porezne olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, te četrdesetak otoka. Grad Vukovar jedini je ostao pošteđen brisanja olakšica, a svi ostali mogu pisati propalo pod njih od iduće godine.
Ukidanje pošteda
Nije to sve, svim se honorarcima, onima koji rade na ugovor o djelu, spremaju masniji porezi jer će po poreznoj prijavi za 2014. umjesto porezne stope od 25 posto morati plaćati porez na dohodak kakav vrijedi za sve plaće u zemlji: po stopama od 12, 25 i 40 posto. Resorno Ministarstvo planira izmjene dvaju zakona, o porezu na dohodak i onom na dobit.
Tekst tih zakonskih prijedloga sada je na javnoj raspravi na internetskim stranicama Ministarstva financija, a rasprava je otvorena do 22. studenoga. Za promjene oba zakona predlažu donošenje po hitnom postupku i start od iduće godine, a razloge promjene ne treba tražiti svijećom u pola bijela dana.
Ministarstvo otvoreno kaže da se promjenama Zakona o porezu na dohodak koji predviđaju ukidanje olakšica državnom proračunu smanjuje rashod za 490 milijuna kuna, a ukidanjem pošteda u oporezivanju dobiti, proračunu će se prihodi povećati za oko osam milijuna kuna. Sve rezove obrazlažu time da se para više nema i da se na to odlučuju kako bi mogli redovito isplaćivati mirovine, plaće, socijalu…
– Mi smo ionako izgubili poticaje u ribarstvu od prvog srpnja, ne mogu točno reći koliko jer to ovisi o vrsti proizvodnje, pa su oni veći što je veći udjel rada u konačnom proizvodu. To nas je značajno pogodilo, a sad smo doznali da je Hrvatska imala pravo zadržati te poticaje još tri godine. Ostali smo bez značajnih iznosa, a zatekli ste me s pitanjem o ukidanju olakšica za brdsko-planinska područja u koja spada i Grad Trilj, u čijoj zoni Čaporice imamo pogon. Trebamo tek vidjeti koliko će nas to pogoditi, no sigurno neće onoliko koliko nas je pogodilo ukidanje poticaja – kazao nam je Mladen Milaković, prvi čovjek “Conex tradea”, tvrtke koja ima suvremenu tvornicu za konzerviranje srdele, kapaciteta 25 milijuna konzerva godišnje, i šezdesetak radnika.
Kako stvari stoje, od prvog dana iduće godine, građani će izgubiti pravo na povećane olakšice na plaće na tim područjima. No, nisu to samo ratom devastirana i ekonomski zaostala područja kontinentalnog dijela zemlje nego i više od 40 otoka među kojima su Prvić, Ist, Molat, Zlarin, Žirje, Drvenik Veli i Mali, Vis, Biševo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep…
Na udaru i obrtnici
Sada se neoporezivi dijelovi plaća zaposlenima na tim područjima kreću od 2400 do 3840 kuna, što će dogodine spasti na 2200 kuna mjesečno neoporezive plaće, što je pošteda koji imaju svi ostali zaposleni u zemlji. No, zaposleni na tim područjima sada pravo na te dodatne poštede ostvaruju samo godišnjom poreznom prijavom, s tim da im se povrat isplaćuje direktno iz državnog proračuna. To znači da im je ova godina, prođe li zakon u Saboru, posljednja godina za koju će moći dobiti povrat poreza.
Uz to, obrtnici i samostalna zanimanja izgubit će pravo na smanjenje svog poreza na dohodak, a ovisno o području na kojem se nalaze, poreznu obvezu mogu smanjiti od 25 posto do 100 posto. Isto vrijedi i za tvrtke na tim područjima koje su mogle koristiti smanjenje poreza na dobit.
No, tu poštedu bi iduće godine i bez ovih zakonskim izmjena bile izgubile sve tvrtke na području druge i treće skupine posebne državne skrbi, dok su one s prve skupine uključujući i 40-ak otoka mogle sve do kraja 2016. plaćati 25 posto manji porez na dobit od tvrtki iz ostatka zemlje. Dobije li zakon zeleno svjetlo, izgubit će tu poštedu.
TKO NAJVIŠE GUBI
U Hrvatskoj 300 naselja, općina, gradova i njihovih dijelova se nalazi u nekom od tri područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima.
Prva skupina u Dalmaciji:
Dubrovačko primorje, Vrlika i Župa dubrovačka.
Druga i treća skupina:
Benkovac, Biskupija, Drniš, Hrvace, Kistanje, Knin, Konavle, Novigrad, Obrovac, Skradin, Stankovci, Ston, Škabrnja i Zemunik Donji. Zatim naselja na teritoriju Grada Dubrovnika: Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Trsteno i Zaton, pa vodička Čista Mala, Čista Velika i Grabovci, te zadarska Babindub i Crno, te Cista Provo, Otok, Pakoštane, Prgomet, Proložac, Runovići, Unešić, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Imotski, Sinj, Trilj, Vrgorac, Dicmo…
Dalmatinski otoci prve skupine:
Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić, Zlarin, Kaprije, Žirje, Drvenik Veli i Mali, Vis, Biševo, Lastovo, Vrnik, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep, Lokrum, Kornati i otoci žutsko-sitske skupine.
Privatne ordinacije morat će prijaviti liječnike honorarce
Liječnici koji uz svoj posao u bolnici rade i honorarno u privatnim ordinacijama i klinikama, profesori koji uz svoj posao na fakultetu predaju na drugim učilištima, jednako kao i svi koji rade honorarno ili na ugovor o djelu, dogodine će trebati pripaziti kako ih taj drugi poslodavac prijavljuje i koliki im porez uplaćuje. I ubuduće će moći raditi na ugovor o djelu i plaćati porez na dohodak po stopi od 25 posto plus prirez, jednako kao i sada, no u 2015. će svi morati prijaviti poreznicima svaku kunu i porez platiti po svim važećim stopama koje se penju i do 40 posto.
Upućeni nam objašnjavaju to što netko konstantno par sati tjedno predaje na nekom učilištu ili radi u nekoj privatnoj klinici, nije honorarni rad nego rad koji se porezno treba tretirati kao drugi dohodak i takvog bi radnika trebalo zaposliti na sat ili dva dnevno, te za njega plaćati kompletan porez na dohodak. Neki to i sada rade, drugima koriste mogućnost da takvog radnika vode kao honorarca po manjem porezu od 25 posto. A Linić dogodine planira zatvoriti tu rupu u poreznim propisima tako da će sve dodatne zarade od vlastitog rada trebati prijaviti poreznicima jednom godišnje i na njih platiti porez po svim stopama.