Samo dvadesetak dana nakon što je svečano obilježena 70. obljetnica oslobođenja koncentracijskog logora na Molatu, vodstvo Udruge bivših logoraša priprema pismo predsjedniku Ivi Josipoviću, s kojim su razgovarali još 2011. godine i upoznali ga s neriješenim pitanjem odštete za preživjele logoraše i njihove nasljednike, te svojom željom da se na Molatu izgradi memorijalni centar.

Predstavnici logoraša već 15-ak godina razgovaraju s premijerima i ministrima, ali sve ostaje na lijepim željama i obećanjima, pa stječu dojam kako "sve vlade čekaju da preživjeli logoraši umru i da problem sam od sebe nestane".

- Prije dvije godine razgovarali smo s predsjednikom Josipovićem koji nam je obećao da će razgovarati o odšteti za logoraše s talijanskim predsjednikom Napolitanom, ali mi povratnu informaciju više nismo dobili.

Govori se da u molatskom logoru nije bilo ni Židova ni Slovenaca, i to je točno, jer su u više od 90 posto slučajeva logoraši bili Hrvati, a bilo je i nešto Srba iz zaleđa Zadra. Ali, ne mogu i ne želim vjerovati da to može biti razlog što se Molatu ne posvećuje ista pažnja kao i žrtvama iz drugih fašističkih i nacističkih logora - kaže predsjednik Udruge bivših logoraša Boris Baraba.

Udruga okuplja oko 350 do danas preživjelih logoraša, od čega je njih 61 u Vodicama. - Svi logoraši u Europi dobili su odštete, jedino smo mi ostali bez toga. Govorilo se da je Italija isplatila nekakav novac Jugoslaviji, ali ništa od toga nije došlo do nas.
Memorijalni centar

Predsjednika smo htjeli upoznati s tim, nije nam toliko važan iznos odštete, riječ je i o moralnoj satisfakciji. Problem je što sve naše vlade nisu poduzele ništa, pa razmišljamo i o podnošenju tužbe protiv hrvatske države - objašnjava 90-godišnji Boris Baraba, prisjećajući se podatka da su neki logoraši od Njemačke dobivali po 5000 njemačkih maraka.

- Na Molatu se nalazi jedini fašistički logor u Europi u kojemu je sačuvana zgrada, groblje i materijalni ostaci, pa smo htjeli predsjednika Josipovića upoznati sa svim detaljima i zamoliti ga da svoj utjecaj iskoristi kako bi država na Molatu izgradila memorijalni centar.

Za to već šest-sedam godina postoji plan koji su izradili zadarski konzervatori, zna se kako bi memorijalni centar trebao izgledati, cijelo su područje logora konzervatori zaštitili, ali već godinama nisu riješeni imovinskopravni odnosi - navodi Baraba nadajući se da će država ipak reagirati prije nego umre i posljednji preživjeli logoraš.

 

Milanović ne odgovara

Kada je 2005. godine u Zadru boravio talijanski ministar vanjskih poslova Giovanardi, postavljeno mu je i pitanje odštete hrvatskim logorašima za patnje i duševne boli, a on je odgovorio da za to prvi put čuje i da o tome nikada od hrvatskih diplomata nije čuo baš ništa! I po njemu logoraši za svoje patnje moraju biti obeštećeni.
Naravno, o svojim smo problemima obavijestili brojne ministre, pa i posljednjih četiri-pet ministara vanjskih poslova, kaže Boris Baraba dodajući da su logoraši zatražili i prijem kod premijera Milanovića, ali nisu dobili odgovor.