ZADAR– Kako se mijenja urbano obilježje jednog grada mr. Mirko Petrić jučer je uvodu svog predavanja “Urbane kulturne politike u turističkom gradu-sociološki pristup” pokazao na primjeru zadarskog trga.
Od Gospodskog, što je bio u 19. stoljeću, do Narodnog iz prošlog stoljeća u ovom je dobio neslužbeni naziv Poduzetničkog. Trg na kojem jedva ima mjesta za prolaz što je osnovna urbanistička funkcija trga, uvodno je ilustrirao Petrić na predavanju koje je organizirala zadarska podružnica Hrvatskog sociološkog društva.
Navodeći primjer Guggenheim muzeja koji je u Bilbaou kao posljedicu promišljene kulturne politike donio izvanredne turističke rezultate, mr. Petrić je istaknuo kako su u Hrvatskoj to Morske orgulje i Pozdrav suncu, ali kao rezultat intuicije arhitekta Nikole Bašića.
– To su primjeri ikoničke arhitekture koji su nastali intuicijom autora koji je imao dobar odjek kod gradske uprave, a nisu posljedica kulturne politike, kazao je Petrić.
Morske orgulje i Pozdrav suncu, prema njegovim riječima brendiraju Zadar kao turistički grad. Ali, biti turistički grad je najgore što se nekom gradu može dogoditi, ustvrdio je Petrić. Većini europskih gradova koji se percipiraju kao turistički, to je tek jedna od djelatnost, dodao je Petrić i aktualizirao slučaj Dubrovnika. Investitori u golf-projekt obećavaju 1000 radnih mjesta a svi Štrokovi, sada Lukšićevi luksuzni hoteli, zapošljavaju 370 ljudi. I to samo sezonski, a radna snagu uglavnom autobusom stiže iz istočne Slavonije, pojasnio je Petrić.
On je svoje predavanje bazirao na rezultatu istraživanja kulturne politike kod 2376 gradova iz 13 zemalja. Svima njima je ekonomski rast gradova u prvom planu prioriteta. Po kategorijama iz kulturne politike naveli su potrebu poboljšanja izgleda grada, promijene vanjskog imagea grada, obrane mjesta grada u širem okruženju, obnoviti ili ponovno izgraditi središte grada, obraniti tradicionalnu lokalnu koheziju grada, odnosno obraniti lokalni životni stil.
Kombinacija obrazovnog grada i grada kao kulturne scene bila po Mirku Petriću poželjna kombinacija kulturnih politika gradova u kojima bi se ona tek trebala kreirati.
Nacionalni izvještaj’ donosi kritički pregled kulturne politike RH te pokazuje smjernice za njen daljnji razvoj. U Europi su se te nacionalne strategije spustile na razinu gradova., istaknuo je mr. Petrić koji je nakon Splita i Dubrovnika predavanje o kulturnoj politici održao u Zadru. No, ni jedan od hrvatskih gradova nema kulturnu politiku. Jedina iz političkog miljea, koji aplicira na vlast u Zadru, na predavanju je bila te aktivno sudjelovala u raspravi Marjana Šešelja Botić, kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika.