Doc. dr. Nikole Vulić danas je uputio otvoreno pismo predsjedniku Sabora Josipu Leki u kojem ga upozorava na štetnost Pravilnika o uvjetima izbora u znanstvena zvanja po budućnost hrvatske humanističke i društvene znanosti.
Vuletić, nemoćan kao znanstvenik, kao građanin Saboru RH vraća Državnu nagradu koju je dobio kao znanstveni novak, što je njegov moralni čin prema hrvatskoj javnosti.
Njegovo pismo u cijelosti:
Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora,
moje je ime Nikola Vuletić. Docent sam romanske lingvistike na Sveučilištu u Zadru. Institucija kojoj ste na čelu dodijelila mi je Državnu nagradu za znanost za 2008. godinu za knjigu koju sam objavio kao znanstveni novak, još prije stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti. Naslov knjige, držim, nije važan. Nije važan stoga što je novim Pravilnikom o uvjetima izbora u znanstvena zvanja ta nagrađena knjiga, zajedno s nebrojenim knjigama i znanstvenim radovima hrvatskih znanstvenika iz područja humanističkih znanosti, svrstana u kategoriju literature trećeg reda.
Vjerujem da Vam je znano kako je do toga došlo. U proceduri obilježenoj netransparentnošcu i zaobilaženjem mjerodavnih instancija, Nacionalno vijeće za znanost izglasalo je tekst spomenutoga Pravilnika kojim se regulira napredovanje u znanstvenim zvanjima, a kojim se, u dijelu koji se tiče humanističkih znanosti, između ostalog propisuje:
Novim Pravilnikom o uvjetima izbora u znanstvena zvanja nagrađena knjiga Nikole Vuletića, zajedno s nebrojenim knjigama i znanstvenim radovima hrvatskih znanstvenika iz područja humanističkih znanosti, svrstana je u kategoriju literature trećeg reda.
– “Radovi a1 su izvorni znanstveni članci (research articles) i pregledni znanstveni radovi (review articles, survey papers) objavljeni u časopisima uvrštenima u indeks ERIH u kategoriji INT1 ili INT2 prema najrecentnijem raspoloživom popisu”. (Čl. 33, st. 1, (i));
– “Međunarodno priznatim izdavačima znanstvenih knjiga (autorskih i uredničkih) smatraju se izdavači svrstani u kategoriju A, B ili C u najrecentnijem WASS-SENSE popisu izdavača knjiga”. (Cl. 33, st. 2).
Nastavno na te odredbe, ponovit ću ono što su prije mene istaknuli mnogi. Na mrežnim stranicama indeksa ERIH (European Reference Index for the Humanities) izrijekom se navodi da nije riječ o bibliometrijskoj bazi koja bi se mogla koristiti za napredovanje pojedinaca. Ipak, Nacionalno se vijeće odlučilo koristiti indeks ERIH upravo na taj način, pritom izokrećući naglavce kategorizaciju (“not ofquality but of kind”) znanstvenih časopisa u tom indeksu. Što se pak tiče WASS-SENSE popisa izdavača, riječ je o popisu za internu uporabu dviju nizozemskih znanstvenih institucija čija se aktivnost odvija u specifičnom interdisciplinarnom polju socio-economic and natural sciences of the environment.
Namjerno ne prevodim, kako bih Vašoj pronicljivosti prepustio da procijeni pripadaju li u to polje humanističke znanosti.
Oprostit ćete mi, nadam se, na ironiji. Ta je ironija posljedica dubokog ogorčenja. Vjerujem da je opravdano očekivati da se u sastavu Nacionalnog vijeća za znanost nađu kompetentni pojedinci. Ne želeći uvrijediti nikog osobno, bez ustručavanja tvrdim da ovakve apsurdne odredbe nisu mogli predložiti ni izglasati kompetentni, a još manje dobronamjerni ljudi. Ostavimo li po strani te “tehničke detalje”, zamolio bih Vas da, kada za to nađete vremena, poduzmete kratku simulaciju kako biste provjerili kakve će posljedice imati primjena ovoga Pravilnika. Uvidjet ćete da njegove odredbe hrvatske znanstvenike izrazito odvraćaju od objavljivanja na hrvatskom jeziku, ako nam je imalo stalo do osobnog napredovanja i gole egzistencije. Mi se, naravno, možemo žrtvovati, objavljujući na hrvatskom jeziku, i uopće ne dvojim da ćemo tako i postupati. No, oprostite na kolokvijalnom izričaju, nije stvar u tome. Republika Hrvatska trebala bi poticati i osobito vrednovati znanstvenu produkciju na nacionalnom jeziku, ne želi li se i u intelektualnom smislu prometnuti u koloniju.
Republika Hrvatska trebala bi poticati i osobito vrednovati znanstvenu produkciju na nacionalnom jeziku, ne želi li se i u intelektualnom smislu prometnuti u koloniju.
Znano mi je da je u vezi s ovim 26. veljače ove godine pred Vama pisanim putem prosvjedovao i rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš. Usprkos tomu, Pravilnik je objavljen u službenom glasilu Republike Hrvatske te je danas stupio na snagu.
U Zadru, 11. ožujka 2013.
S poštovanjem,
Nikola Vuletić
