ZADAR- Izjava viceguvernera Damira Odaka kako su Banke dovele klijente u poziciju neprimjerenog rizika poslužit će udruzi Franak u jedinstvenom sudskom postupku koji će se voditi po tužbi zaduženih u švicarskim francima. - Planiramo pozvati viceguvernera za svjedoka, jer tom izjavom u emisiji HTV-a on mijenja dosadašnju poziciju Hrvatske narodne banke koja uvjerava javnost kako je HNB upozoravao banke, kazala je dr. Petra Rodik na novinarsko pitanje postavljeno nakon sociološkog predavanja.
Ona je u organizaciji zadarskog ogranka Hrvatskog sociološkog društva čija je predsjednica dr. Valerija Barada, na Odjelu sociologije govorila o rezultatima istraživanja provedenim nad 1 321 korisnika tog uglavnom stambenog kredita koji su zbog enormnog rasta tečaja franka dovedeni u dužničko ropstvo.

Je li to društveni problem ili isključivo odgovornost, odnosno rizik pojedinca, dilema je razriješena upravo tim sociološkim istraživanjem. Lani je broj od 125 tisuća kredita u švicarcima pao na 100 tisuća jer su otplaćeni uglavnom oni za kupnju auta.
Osim sudjelovanja u anketi 129 ispitanika ispisalo je sviou priču, koja bi trebala drugim poslužiti kao dragocjeno iskustvo, navale je autorica istraživanja.

Istraživanjem je ukazano i na ulogu tzv. osobnih bankara koji nisu upozorili, na jaku reklamnu kampanju, ali sve će to biti dio dokaznog materijala u sudovanju udruge Franak protiv osam banaka. Posljedice takvog stanja, međutim, imaju sociološke dimenzije.
Jer, dužničko je ropstvo, obzirom na krizu te kruti i zastarjeli bankarski sustav, na kojeg je upozorila dr. Rodik, kao i nepostojanje osobnog bankrota, gotovo nemoguće prekinuti. Kreditno zaduženi mladi ljudi vraćaju se roditeljima, snalaze se posudbama, karticama, odriču se osnovnih životnih potreba, prijatelji ih izbjegavaju jer im ne mogu pomoći. Mijenjaju se i okolnosti u kojima je sve više slučajeva gubitka posla, razvoda, bolesti, dok iz banke svaki dan zovu i pitaju kada će platiti dug. A kada im platimo onda ne zahvale što smo to uradili, ironično primjećuje jedan ispitanik. 


Posljedice dužničkog ropstva, prema rezultatima istraživanja zagrebačke sociologinje su strašne: teška depresija, ugroženo zdravlje, razvod braka, stigmatizacija, gubitak prihoda za život. Ili, kako je to napisala ispitanica s nekad natprosječnom plaćom: postajemo nepriznati socijalni slučajevi.