Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC), drži da je Haag oslobađajućom presudom kompromitirao pravo i pravdu, potvrdivši tako da "nije utemeljen na pravnim normama, već na interesima moćnika ovoga svijeta i vremena".

Po riječima patrijarha Irineja "po logici Haaškog suda nitko ne odgovara za 200.000 proganih, za spaljene srpske domove i svetinje i tisuće ubijenih".

"Očigledno je da Haaški sud prikriva zločine nad Srbima", ocijenio je patrijarh na crkvenom obredu kojem su nazočili visoki srbijanski dužnosnici - premijer i njegov zamjenik Ivica Dačić i Aleksandar Vučić, predsjednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović, ministri, zastupnici, te predstavnici državnih institucija.

Kako su izvijestili beogradski mediji, patrijarh Irinej rekao je i da "Srbija poštuje Europu i želi da bude s njom, ali ne po cijenu da se odriče svoje svete zemlje" Kosova.

"Ako nas hoće primiti u tu obitelj Zapada, neka nas prime ovakve kakvi jesmo. Ali, ako se trebamo odreći, hvala im na pozivu, ostaćemo da živimo svojim životom, teškim i mukotrpnim, kojim smo živjeli 500 godina", poručio je čelnik SPC-a.

Poglavar SPC je u ime Crkve poručio državnom vrhu Srbije da ostvari što prisnije veze sa Rusijom.

"Svoj mali čamac treba da vežemo za veliki brod našeg velikog slavenskog bratskog naroda, sa kojim smo povezani krvlju i vjerom. Oni su naša potpora i nada, a uvijek su bili sa nama kada nam je trebalo, a danas nam trebaju najviše", istaknuo je patrijarh srpski Irinej u Beogradu na pomenu srpskim žrtvama ratnih sukoba tjekom 90-ih.

Nakon crkvenog obreda je od Saborne crkve prema Skupštini Srbije krenula je prosvjedna kolona koju je organizirala Koalicija udruga izbjeglica i prognanika pod sloganom "Tražimo pravdu i za srpske žrtve".

Predsjednik te koalicije Miodrag Linta je nakon mirne prosvjedne šetnje centralnim beogradskim ulicama predao predsjedniku Skupštine Srbije Nebojši Stefanoviću zahtjev za sazivanje posebne sjednice parlamenta i prijedlog Rezolucije o poštovanju ljudskih prava izbjeglih i prognanih i drugih oštećenih građana iz bivših jugoslavenskih republika.

Od srbijanskog parlamenta se, kako je istaknuto, traži rasprava posvećena kršenju ljudskih prava izbjeglih i prognanih i usvajanje rezolucije čiji je cilj da obveže vladu Srbije na otvaranje "suštinskog dijaloga sa Zagrebom i Sarajevom o rješavanju imovinskih i drugih problema... i da se konačno 17 godina posle rata nađe pravično i trajno rješenje za stotine tisuća oštećenih građana".