Koje su smjernice za uspješan uzgoj ekološkog vinograda te kako što kvalitetnije brendirati i plasirati na tržište ekološka vina vinogradari i vinari Zadarske županije mogli su saznati na radionici o ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu koja je održana danas u IMACT centru u Zadru u organizaciji Projekta COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Poljoprivredne savjetodavne službe (PPS).
Prisutne poljoprivrivednike na početku radionice pozdravio je dožupan Zadarske županije Đani Bunja koji je istanuo kako je zbog očuvanosti, plodne zemlje te tradicije bavljenja vinogradarstvom Zadarska županija idealna za razvoj ekološkog vinogadarstva. Izrazio je zadovoljstvo porastom broja ekoloških vinara i vinogradara u Županiji.
„Dokaz da se vinarstvo i vinagradarstvo u Zadarskoj županiji kreće u dobrom smjeru je i broj vinogradara i vinara koji se s raznih smotri i manifestacija vraćaju s vrijednim priznanjima”, izjavio je Bunja.
„ Ekološko vinogradarstvo je u Hrvatskoj tek u začetku, no važno je istaknuti kako klimatski okolišni uvjeti, duga tradicija uzgoja vinove loze te turizam koji otvara značajno tržište za plasman eko proizvoda jamče izratito povoljne preduvjete za njegov snažniji i brži razvoj”, rekao je Tomislav Petrović, voditelj Odjela integrirane i erkološke poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprivrede RH, koji je prezentirao trenutno stanje ekološkog vinogradarstva u Dalmaciji i Hrvatskoj. „U cijeloj Hrvatskoj ima 614 hektara pod ekološkim vinogradima, dok Zadarska županija, sa 134 hektara pod ekološkom vinogradima i 27 registriranih ekoloških vinara bilježi najveći broj vinogradarskih ekoloških hektara i ekoloških vinara na području Dalmacije”. Petrović je upoznao sudionike i s mjerama Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede u RH (2011. – 2016.) koji predviđa prosječni godišnji porast površina i proizvođača od 30%, s tim da se očekuje da bi do 2016. godine 8% površina u RH trebalo biti pod ekološkim nadzorom.
Smjernice i upute za uzgoj ekološkog vinograda, od sustava uzdržavanja tla, do specifičnosti koje se moraju uzeti u obzir pri izboru položaja, sadnji vinograda te provođenju agro i ampelotehničkih zahvata prisutnim poljoprivrednicima predstavila je prof.dr.sc. Jasminka Karoglan s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. „Prelazak na ekološki uzgoj ne znači samo jednostavna promjena zaštitnih sredstava i gnojiva, već prelazak na potpuno drugačiji sustav uzgoja”, rekla je Karoglan te naglasila da sustavi uzdržavanja tla, ishrana vinograda te način zaštite od bolesti i štetnika čine najveće razlike između ekološkog i konvencionalnog vinogradarstva.
„Ekološko gospodarstvo organizirano je kao skladna cjelina u kojoj su međusobno povezani i uravnoteženi svi dijelove gospodarstva, biljke, životinje i ljudu”, istaknula je mr.sc. Marija Ševar, rukovoditeljica Odjsjeka za ekološku i integriranu poljoprivredu pri PSS-u. Naglasila je da je poticanje bioraznolikosti u ekološkom vinogradu iznimno važno u zaštiti od bolesti i štetnika te uspostavi hranidbenog lanca unutar vinograda.
Nesumnjivu važnost u vinogradarstvu predstavlja izbor sorte, koji izravno utječe na uspjeh proizvodnje. „U Dalmaciji postoji veliki broj autohtonih sorti, prilagođenih okolinskim uvjetima, a koje su pokazale i visoki gospodarski potencijal”, rekao je prof.dr.sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Izborom odgovarajućih sorti vinove loze te prilagodbom tehnologije i izborom dobrih položaja, ekološko vinogradarstvo se nameće kao dobar izbor pred dalmatinske vinogradare.
Da nije samo važno proizvesti vrhunsko ili kvaliteno ekološko vino, već ga i uspješno plasirati na tržište podsjetila je prof.dr.sc. Marija Čerjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koja je prisutne upoznala sa svetskim i domaćim tržištem vina, potencijalima tog tržišta te na koji se način obratiti potrošačima i udovoljiti njihovim očekivanjima. „Potrošnja vina u stalnom je porastu, čak i u vrijeme ekonomske krize, što je činjenica koja pozitivno motivira sve vinare”, izjavila je Čerjak. „Kada govorimo o svjetskom tržištu ekoloških vina, najveći potencijal rasta, od 20% godišnje, ima Kanada, a rast bilježe i SAD te EU”.
Koje su specifičnosti prerade i proizvodnje ekološkog vina, pojasnila je prof.dr.sc. Ana Jerolem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. „Od berbe 2012. donesena je odluka na razini EU koja usvaja naziv „ekološko vino” (dotada je bilo dozvoljeno etiketiranje isključivo kao vino od ekološkog grožđa) te su definirane gornje granice SO2.”, objasnila je Jelolem te dodala da se specifičnosti proizvodnje ekološkog vina uglavnom vežu uz korištenje sulfita čije su gornje granice prisutnosti u vinu znatno manje nego u vinu dobivenom konvencionalnom proizvodnjom. Zadnjih godina zastupljinost eko vina na vinskom tržištu sve je veća, a rezultati na senzornim ocjenjivanjima pokazuju da po kvaliteti ekološka vina mogu ravnopravno konkurirati vinima dobivenim konvencionalnom proizvodnjom.
Kako bi sa sa smjernicama o uzgoju uspješnog ekološkog vinograda te prozvodnji i brendiranju vrhunskih ekoloških vina upoznali i u praksu, drugi dan radionice predviđen je za posjet vinariji Šime Škaulja, uspješnog ekološkog vinogradara i vinara iz Nadina. Šime Škaulj ujedno je i korisnik Programa za poticanje zelenog poduzetnišrtva kojeg je 2008. godine pokrenuo Projekt COAST UNDP-a, dok ga operativno provode županijske razvojne agencije u četiri dalmatinske županije. Škaulj 2007. godine dugogodišnju obiteljsku vinogradarsku i vinarsku tradiciju pretvara u ozbiljniju proizvodnju na današnjih 4,5 ha s planom širenja na 30 ha novog vinograda. Vrhunsku kvalitetu Škauljevih ekoloških vina potvrđuju i brojne nagrade i priznanja na različitim vinarskim manifestacijama. Škaulj proizvodi crna vina svjetski priznatih sorti Cabarnet, Merlot, Sirah i Couve, te bijelo vino autohtone sorte Maraština, u kojoj vidi veliki potencijal daljnjeg razvoja. Njegovo vino Cabernet sauvignon prvo je kategorizirano vrhunsko vino ne samo iz vinogorja Benkovac – Stankovci, već i cijele Zadarske županije. Polaznici će, uz stručno vodstvo degustirali Škauljeva ekološka vina te razmjenjivati iskustva kako bi slijedili njegov uspješan primjer.