U Ministarstvu zaštite okoliša i u Ministarstvu poljoprivrede intenzivno rade na usklađivanju dvaju pravilnika koji reguliraju pitanje odlaganja otpada i zona sanitarne zaštite voda. Nedavno je ministrica Mirela Holy konstatirala kako je to preduvjet za uklanjanje zastoja u realizaciji Centra za preradu otpada Zadarske županije, a s takvim se problemom suočavaju i druga kraška područja.
Kaže se da se radi na „horizontalnom” usklađivanju ovih dvaju pravilnika jer je po pravilniku izrađenom u Ministarstvu zaštite okoliša o načinima odlaganja otpada podizanje ovakvih centara na kraškom području moguće uz zadovoljenje brojnih uvjeta, a po pravilniku iz Ministarstva poljoprivrede na području treće zone sanitarne zaštite voda odlaganje otpada nije moguće. Ključ je, jasno, u tome što se u slučaju Centra za preradu otpada Zadarske županije ne radi o odlagalištu otpada, nego o suvremenom načinu obrade.
To više začuđuje inicijativa nekih aktivista koji se bune protiv lokacije na predjelu kamenoloma zapadno od Biljana Donjih. Kamenolomi tu još uvijek rade, tu je i pokretna asfaltna baza uz kavu Busišta 3, a Centar za preradu otpada nekome bi smetao?
Naime, u krugu od pet kilometara od predviđene lokacije nalazi se šest naselja s ukupno 4111 stanovnika, prema prošlogodišnjem popisu. Najbliže su Biljane Donje, dva kilometra jugoistočno od lokacije, a najdalje Zemunik Donji na 5 kilometara jugozapadno. Sada još uvijek imamo samo odlagalište komunalnog otpada kod Dikla, na koje se, usput rečeno, dovozi otpad skoro iz cijele županije, a u krugu od pet kilometara od tog odlagališta je skoro pola Zadra – ne samo Diklo, nego i Kožino, pa cijela Puntamika sve do Vitrenjaka, Bokanjac i pola Brodarice.
A cilj je da umjesto odlagališta kakvo sada imamo kod Dikla dobijemo Centar za preradu otpada. Osim usklađivanja dvaju pravilnika, ostvaren je i drugi preduvjet za lociranje centra kod Biljana Donjih. Predviđena je tehnološka promjena u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada.
– Dosad je u projektu bilo i bioreaktorsko odlagalište, kao posljednji dio predviđene obrade miješanog komunalnog otpada. Međutim, zbog predviđenih promjena samog postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, odnosno karakteristika ostatnog dijela otpada nakon takve obrade, više nema potrebe za bioreaktorskim odlagalištem. Tehnologija završnog odlaganja stabiliziranog i biološki neaktivnog otpada bit će definirana u novoj studiji izvodivosti, pojašnjava Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša.
Ovo je u biti ključni argument i prema Hrvatskim vodama da se radi o mehaničko-biološkoj preradi otpada koja ne ostavlja za sobom aktivne tvari koje mogu zagađivati vode. Prema tome, može se očekivati da će Centar za preradu otpada Zadarske županije u roku nekoliko mjeseci dobiti dosad nedostajuće suglasnosti i potom krenuti s potpunom dokumentacijom za kandidiranje za sredstva iz EU fondova.