ZADAR- Zadarska povijesna jezgra porušena u bombardiranju savezničke avijacije dugo se obnavljala, a kako se taj proces odvijao, istražila je Antonia Mlikota s Odjela povijesti umjetnosti koja piše doktorsku tezu o poslijeratnoj obnovi Zadra.
Na žalost, nije bilo puno građana Zadra koje je ta tama privukla na predavanje u Arheološki muzej, ali je većina posjetitelja mlađe dobi s pažnjom pratila zanimljivo izlaganje Antonie Mlikote.
U svom istraživačkom radu ona je otkrila mnoge nove dokumente koje će rasvijetliti taj poslijeratni period, pohvalio je zadarski kroničar Abdulah Seferović koji se studiozno bavi uzrokom rušenja Zadra.
Iz svih podatak i ilustracija, što ih je doktorandica iznijela, jasno je da je Zadar izgubio veći dio svoje grandiozne prošlosti u samoj obnovi, nego li od avionskih bombi. Taj je zaključak iznio i sad već pokojni akademik Ivo Petricioli, u televizijskoj emisiji 2001. godine.
Iako je za zadarsku obnovu bilo veliko zanimanje arhitekata i urbanista tog doba (Zadromanija), te je Miroslav Krleža, koji po Mlikoti ima velike zasluge za uzdizanje Zadra a ni do danas nisu vrednovane u zadarskoj javnosti, politika i investitori su uništili sve planove i većinu projekata. Tome treba dodati dvije drobilice koje su „samljele” mnoge zadarske palače. Predugo se čekalo s obnovom, a zato su vrijeme kuće se urušavale ili su ih neki ilegalni stanari ruševina sami zapalili, iznijela je povjesničarka umjetnosti.
Investitori, osobito JNA imali su glavnu riječi. Ona pretpostavlja da je JNA iz današnjeg Doma Županije spriječila drugu fazu koja je prema projektu Zvonimira Požgaja, uz tzv kamenu kuću na rivi, predviđala kavanu s terasom. Isti autor je prvi iz Jugoslavije koji je dobio međunarodnu arhitektonsku nagradu u Brazilu i to za kupališni paviljon na Boriku. Mlikota je podsjetila da je na Forumu bio luksuzni Grand hotel koji je nestao u obnovi, kao garaže od kojih je ostao samo prostor današnjeg SRD Zubatac.
Iako je postojao regulatorni plan, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti raspisala je 1953. veliki arhitektonski natječaj, bilo je jako puno slučajeva u kojoj su vlasnici kuća, odlukom tadašnjih vlasti, gubili pravo na obnovu. Primjerice kuća Marušić nestala je s bedema (uz Narodni list).
Arhitekta Bruno Milić, autor zgrade hostela, hostela Forum, borio se protiv vjetrenjača. Međutim, tog arhitekta koji je imao najbolje namjere, zaobilazili su na sve moguće načine. On je čak i dio stare Kalelarge ostavio u kolektivnoj memoriji, kao dio nove Kalelarge, upozorila je Antonia Mlikota Zadrane da obrate pažnju na izgled povijesne ulice Grada.