Tisuću crvenih kartona i hrvatskih zastavica podignutih visoko u zrak na trgu Plein u samom središtu Den Haaga uputilo je jaku simboličnu poruku Međunarodnom kaznenom tribunalu: velika većina Hrvata smatra nepravednom prvostupanjsku presudu Haaškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, podupire sve hrvatske haaške uznike te se ne slaţe kvalifikacijom legitimne vojne oslobodilačke akcije „Oluja" zdruţenim zločinačkim pothvatom. Ova je poruka dodatno prisnaţena simboličnom, globalnom akcijom Hrvatskog svjetskog kongresa, u kojoj je uoči haaškog prosvjeda diljem svjetskih metropola istaknut natpis „ICTY INJUSTICE" i na taj način ujedinjena
domovinska i raseljena Hrvatska.

U mirnoj i dostojanstvenoj atmosferi na trgu Plein, nedaleko od sjedišta nizozemske vlade okupili su se prosvjednici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske i mnogih drugih zemalja. Organiziranim dolaskom inicijativi Hrvatskog svjetskog kongresa priključila se i braniteljska udruga „Zavjet". Ukupno pet govornika iz različitih društvenih grana svojim je prilozima argumentirano potkrijepila nepravednost prvostupanjske presude Haaškog suda i istaknulo nezadovoljstvo zbog kriminaliziranja hrvatskih branitelja i obrambenog Domovinskog rata kroz rabljenje pojma „zločinačkog pothvata". Skup na trgu Plein počeo je hrvatskom himnom i molitvom koju je predvodio mons. dr. Mile Bogović, biskup Gospićko-Senjski.

Prvi govornik na prosvjednom skupu u Haagu, Mijo Marić, dopredsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa za Europu i predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke, kazao je da su Hrvati dosta toga pretrpjeli i da nakon 20 godina opet osjećaju potrebu izaći na ulicu i izraziti svoje nezadovoljstvo. „Potrebno nam je zajedništvo. Samo zajedno smo jaki i protesti itekako imaju svoj učinak. Naše saveznike i sve ljude dobre volje trebamo potaknuti da se angaţiraju za pravednu istinu", rekao je Marić. Ujedno je naglasio da će se nastaviti organizirane akcije Hrvatskog svjetskog kongresa te je kritizirao političke vlasti u Hrvatskoj koje "nisu odradile svoj posao kako treba".
Snježana Maljak iz Hrvatskog društva logoraša pred prosvjednim skupom govorila je o svojim izuzetno potresnim iskustvima i teškoj sudbini tijekom ratnih godina u Vukovaru. „Mi, ţene nad kojima je izvršen ratni zločin silovanja, mučenja, tortura, zatvaranje i odvajanje od obitelji očekivale smo od demokratskog svijeta da se kazne počinitelji i začetnici agresije. Izraţavamo zgraţanje nad pravnom provedbom i presudom koja je iskazana preko hrvatskih generala i cijeloj Hrvatskoj. Izrečene presude za nas ne predstavljaju pravdu, a to potvrđuje i činjenica da međunarodno pravo prešućuje zločin koji je počinjen nad nama", rekla je Snjeţana Maljak. „Godine prolaze, pokušavam ţivjeti normalno, imati obitelj. Liječim se. Nitko me ne pita kako sam, trebam li što. Svima sam predmet ismijavanja, suborci okreću leđa. A ja trebam podršku, pravdu. Zar ja moram dokazivati da sam silovana, a zločinci slobodno šeću mojim Vukovarom, mojom Hrvatskom. Dobijaju obnovu, posao, nitko njih ne pita gdje su bili i šta su radili 1991.", rekla je Snjeţana Maljak.

Redatelj, ratni snimatelj i dragovoljac Domovinskog rata, Petar Malbaša, u svom je govoru podsjetio na novinare koji su s prve crte bojišnice izvještavali i pratili svaki korak hrvatskih branitelja u veličanstvenoj vojno-redarstvenoj akciji „Oluja". „Njihovo oruţje bili su kamera i pero, njihov interes je bio samo istina", rekao je Malbaša koji je kazao da je ponosan na hrvatske branitelje, ali istodobno tuţan što 20 godina nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske traje medijski rat za dokazivanjem nevinosti hrvatskog vojnika i hrvatskog naroda. „Oluja je naš ponos i zato sam ogorčen
sramotnim presudama hrvatskim generalima. Gotovina i Markač su štitili civile, vojno su porazili neprijatelja koji je okupirao trećinu hrvatskog teritorija te su spasili bihaćku enklavu", kazao je Malbaša u vrlo emotivnom govoru zaključujući: „U ime svih 15 snimatelja i novinara branitelja koji su poginuli u

Domovinskom ratu braneći svoju domovinu, borit ćemo se do kraja da srušimo ovu sramotnu presudu izrečenu 15.travnja 2011. u Den Haagu". Marko Lukić, dopredsjednik braniteljske udruge ZAVJET i prvi zapovjednik ATJ Lučko, također se obratio okupljenim prosvjednicima. „Ako skupimo iseljenu i domovinsku Hrvatsku i svu inteligenciju koju imamo, onda čak ni ţrtva koju podnose generali Gotovina i Markač nije uzaludna. Ako to ne uspijemo, sami ćemo gaziti po krvi svojih suboraca prolivenu za našu slobodu", kazao je Lukić pričajući o svojim iskustvima i razgovorima s predsjednikom Tuđmanom. „Pokušaj da se predsjednika Tuđmana danas izjednači sa Miloševićem ne dolazi samo iz svijeta nego i iz Hrvatske. Odavno sam rekao da se ne bojim neprijatelja strane nego se više bojim nas, naše izdaje i podvale. Prošli smo put ponosa i slave, a sada nam ţele gaziti po našem ponosu. To ne smijemo dozvoliti. Branitelji su u Hrvatskoj potpuno zapostavljeni. Svemu tome moramo stati na kraj u Hrvatskoj. Sloţimo glave bez obzira gdje se nalazimo u svijetu. Pozivam stoga i dijasporu da spojimo pamet, znanje i kapital te da konačno stvorimo Hrvatsku za koju smo se borili", kazao je Marko Lukić.

Biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović predvodio je zajedničku molitvu na trgu Plein u Den Haagu, a zatim je u svom govoru među ostalim kazao: „Došli smo izraziti svoje suosjećanje s nepravedno optuţenima i dovedenima ovdje u zatvor. Protiv njih su se urotili svi protivnici hrvatske drţave i hrvatskoga naroda. Mnogo ih je i nisu bezazleni i nemoćni. Ima ih u Hrvatskoj i inozemstvu. Ţao nam je što je i sama hrvatska vlast pokazala dosta spremnosti da ih ţrtvuje u neprimjerenoj političkoj trgovini". Biskup Bogović rekao je da prosvjednici s trga Plein ţele upozoriti svjetsku javnost
da se sudište u Haagu krivo postavilo prema Hrvatima i Hrvatskoj kao drţavi i da je konstrukcija o udruţenom zločinačkom pothvatu „neispravna, nepravedna, kriva i zloćudna". „Upozoravamo također da je hrvatska drţava utemeljena na povijesnom pravu i volji goleme većine njezinih građana. Ona je bila napadnuta i ona se obranila. Ţelimo upozoriti hrvatsku vlast i javnost da se drukčije postave prema onima koji su drţavu stvarali i obranili", kazao je biskup Bogović uz zaključak: „Ne zaboravimo nikada lijepu sliku naše domovine i našega naroda. Ona je ono na čemu treba graditi i što ne smijemo nikada ispustiti iz uma, ni onda kada nas blate i naši i njihovi".

Kroz program na pozornici u Haagu vodio je pjesnik Ante Nadomir Tadić-Šutre. Osim njega svoju je poeziju predstavila i Katarina Pavičić, dijete hrvatskog branitelja iz Škabrnje, dok su se za glazbeni okvir pobrinuli folkloraški zbor HKM Mülheim-Duisburg pod vodstvom fra Vidana Miškovića te klapa „Berlin".

Prosvjedni skup na trgu Plein nakon govora biskupa Bogovića zaključen je zajedničkim pjevanjem domoljubnih pjesama uz more crvenih kartona Haaškom sudu i hrvatskih zastavica koje su doslovce preplavile trg Plein u centru Haaga i odaslale svijetu poruku da Hrvati ne mogu i neće prešutjeti nepravdu.

„Izuzetno smo zadovoljni skupom koji je ispunio zacrtane ciljeve da se bez politiziranja iskaţe nezadovoljstvo i neslaganje odlukom Haaškog suda i ocjenom Oluje zločinačkim pothvatom. Takvu kvalifikaciju smatramo nepojmljivom, jer se njome indirektno osuđuju svi hrvatski branitelji koji su ustali protiv agresije i branili svoje domove od srpskog agresora. Sve je prošlo disciplinirano, mirno i dostojanstveno, baš kako to i dolikuje pobjedničkom narodu. Naravno da se nadamo da će ţalbeni procesi u slučajevima Gotovina i Markač biti uspješni, da će njihove prvostupanjske presude biti
revidirane i da će time pravda biti vraćena u ravnoteţu", kazali su voditelji prosvjednog skupa u Den Haagu, Danijel Lučić i Petar Ćosić u ime Hrvatskog svjetskog kongresa.
Prosvjed u Den Haagu bio je vrhunac serije demonstracija koja je pod redateljskom palicom Hrvatskog svjetskog kongresa odrţana u Njemačkoj i drugim zemljama. Hrvatski svjetski kongres kao nevladina udruga planira nastaviti lobiranjem za pravdu i obranu časti Domovinskog rata te će u tom smislu redovito informirati javnost o novim koracima i projektima.