Predsjednik Ivo Josipović svoju odluku od 9. rujna o oduzimanju čina general bojnika Mirku Norcu smatra »zakonitom i moralnom«, podsjetivši u subotu na marginama Sedmog regionalnog foruma za tranzicijsku pravdu da je Norac osuđen za teški ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
»Osobno smatram da je moja odluka o oduzimanju čina i odličja potpuno zakonita. Smatram prije svega da je moralna, jer meni je nezamislivo da netko tko je počinio onakav zločin bude časnik. Časnik podrazumijeva čast, a onaj koji počini zločin tu je čast izgubio«, rekao je Josipović novinarima.
Što se tiče pisma bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca ovjerenog kod javnog bilježnika 27. rujna i pitanja da li nam je potrebna komisija za utvrđivanje istine, šef države je odgovio da »mi imamo pravosuđe i ono će u svim slučajevima, ne samo u ovom, utvrditi istinu«.
Na pitanje novinara je li vlada uzdrmana posljednjim događanjima, Josipović je odgovorio da »neki problem očito postoji«.
»Čim se većim djelom vremena vlada bavi nekim stvarima koje nisu dio dnevne politike znači da neki ozbiljni problem postoji«, kazao je Josipović, ali i dodao da »Hrvatska nije u nikakvom izvanrednom stanju«.
»Vlada se prvenstveno treba baviti rješavanjem gospodarskih problema«, rekao je Josipović. Također je ocijenio da je pitanje povratka nekog zastupnika »pitanje propisa«. »Oko toga se ne bi smjela lomiti cijela hrvatska politika«, kazao je i dodao da cijela stvar »nema taj značaj« koji joj se pripisuje.
Na upit o prijevremenim izborima je rekao da je to pitanje parlamentarne većine. »Dok je koalicija čvrsta, tu je i vlada…previše se društvene energije troši na to pitanje«, ocijenio je.
Na pitanje je li mu poznato da premijerka Jadranka Kosor navodno smjenjuje Branka Vukelića s mjesta ministra obrane, kazao je da o tome nema informaciju. »To je pravo premijerke Kosor da sama formira svoj kabinet, naravno uz potvrdu Sabora«, rekao je predsjednik države.
Osvrnuo se i na komentar profesorice Pravnog fakulteta Zlate Đurđević o oprosnicama koje se »dijele šakom i kapom«. Prema Josipovićevim riječima, »treba doraditi zakon o kaznenom postupku« i profesorica s pravom upozorava na posljedice.
»Mislim da će tu trebati dorada zakona, ali ta praksa da se žrtvuje dio kaznene represije da bi se otkrio veći kriminal, važniji kriminal, jest praksa koja postoji u demokratskim zemljama«, ustvrdio je Josipović.
Osvrnuo se i na položaj Hrvata u BiH i kazao da se jednakopravnost mora temeljiti na ustavno-pravnoj, a onda i zakonskoj razini. »Mislim da će se to promijeniti. To je dio onih reformi koje trebaju Bosni i Hercegovini«, zaključio je Josipović.
Josipović: Zločini moraju biti rasvijetljeni
Predsjednik Josipović izjavio je na otvaranju Sedmog regionalnog foruma za tranzicijsku pravdu da zagovara politiku pomirenja, ističući da zločini moraju biti rasvijetljeni, počinitelji kažnjeni te da žrtvama treba pružiti zadovoljštinu. Hrvatski predsjednik otvorio je spomenuti forum koji u ime Koalicije za REKOM – regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama rata na prostoru bivše SFRJ, organizira hrvatska nevladina udruga Documenta.
»Zagovaram politiku pomirenja, politiku koja će poslati poruku mira i poštovanja«, kazao je Josipović i pozdravio ideju o REKOM-u kao dio napora da se utvrdi nepravda i žrtvama pruži zadovoljština.
Poručio je da zločini moraju biti rasvijetljeni i da počinitelji moraju biti kažnjeni, ali da isto tako treba pružiti zadovoljštinu žrtvama. »To su dvije strane novčića i bez toga nema pomirenja«, rekao je Josipović i ocijenio da »žrtvi treba dati mjesto koje zaslužuje«. Smatra, naime, da je pažnja javnosti često usmjerena samo na počinitelje zlodjela, a nedovoljno na njihove žrtve.
Podsjetio je na svoj obilazak stratišta i kazao da »u očima žrtava nikada nije vidio mržnju, već žudnju za pravdom«. Izrazio je zadovoljstvo što REKOM svojim djelovanjem daje doprinos izgradnji humanog, europskog i demokratskog društva.
Voditeljica Documente Vesna Teršelić izvijestila je da Hrvatska traži još oko 1.900 nestalih, a da se u cijeloj regiji ne zna za sudbinu oko 15.000 ljudi.
Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, ustvrdila je da je važno prikupiti činjenice na regionalnoj razini.
»Mi ćemo se baviti onim interpretacijama povijesti koje poštuju činjenice, a da pritom pojedinačne istine nitko ne dovodi u pitanje«, rekla je Kandić. Također je poručila da »nema budućnosti bez dobro pročitane povijesti«.
Objasnila je da REKOM zagovara solidarnost i suosjećanje sa svim žrtvama. Vrlo važnim za uspjeh koalicije navela je podršku mladih, »da ne budu ravnodušni«.
U ime hrvatske vlade i premijerke Jadranke Kosor skupu se obratio potpredsjednik vlade Slobodan Uzelac koji je kazao da je jedan od ciljeva Koalicije »neke pobjednike u nekim fazama rata, ili one koji misle da su pobjednici, naučiti kako podnijeti pobjedu«.
»I kad je pobjeda zaslužena, ona se ne smije okaljati«, rekao je Uzelac.
Sveučilišni profesor i aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski ocijenio je rad REKOM-a važnim jer se samo na temelju prikupljenih činjenica, koje moraju biti »vezane uz individue, imena«, mogu vršiti interpretacije. Ovaj prostor, kako je rekao, pati od viška interpretacija činjenica. Smatra da se nikada »neće znati potpuna istina, ali će se znati da se do istine pokušalo doći«.
Posebice je istaknuo da najveći broj žrtava rata nisu žrtve ratnih zločina.
U dirljivom govoru vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, bivši zatočenik srbijanskih logora, istaknuo je važnost istine o nestalima. Kao i predsjednik Josipović prije njega, kazao je da u ljudima koji traže svoje nestale nema mržnje, ali ima potrebe da se sazna istina. Podsjetio je da se danas obilježava i godišnjica pogibije Blaga Zadre.
U dva dana trajanja Foruma sudionici će čuti svjedočenja članova obitelji žrtava i svjedoka ratnih zločina počinjenih u Osijeku, Vukovaru, Varivodama, Medačkom džepu i Gospiću. Također će se raspravljati o nacrtu statuta REKOM-a i javnom lobiranju te kampanji za milijun potpisa za REKOM.
Koaliciju za REKOM čini oko 950 udruga i pojedinaca iz regije koji se zalažu za uspostavu međudržavne, regionalne i nezavisne komisije s mandatom utvrđivanja i javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u nekadašnjoj Jugoslaviji, uključujući i sudbinu nestalih.
Radi upozorenja vlasti i javnosti na obvezu i potrebu suočavanja s prošlošću tri nevladine organizacije za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo (FHP), Documenta i Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC), pokrenule su u svibnju 2006. godine debatu o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima u nekadašnjoj SFRJ. Tada, na Prvom regionalnom forumu za tranzicijsku pravdu, održanom u Sarajevu, sudionici su ocijenili da je za djelotvorno suočavanje s nasljeđem prošlosti nužno uvažavanje regionalnog pristupa i konteksta u kojem su zločini počinjeni.
Inicijativa za osnivanje REKOM-a predstavljena je na Regionalnim konzultacijama s udruženjima žrtava, 9. svibnja 2008. u Podgorici.