ZADAR- Svjetski dan menopauze posvećen je ženama koje ulaze u važno razdoblje života, ne znajući pritom za brojne mogućnosti unaprjeđenja zdravlja i kvalitete življenja, a koji se već dugi niz godina u cijelom svijetu obilježava na današnji dan. Kada žene dosegnu dob u kojoj nastupa menopauza, pred njima se još nalazi trećina života u kojoj bi trebale iskoristiti mogućnost da što više godina prožive zadovoljno i u dobru zdravlju.

Prije svega žene bi osobno trebale biti upoznate sa stvarima koje ugrožavaju njihovo zdravlje te o mogućnostima intervencije. Zato bi Svjetski dan menopauze trebao svaku ženu stariju od 45 godina potaknuti da s liječnikom razgovara o svojem dosadašnjem zdravlju, rizicima za pojavu stanovitih bolesti, učincima hormonskoga nadomjesnog liječenja te koracima koje svaka žena može poduzeti kako bi pridonijela očuvanju zdravlja.

Kako doznajemo u razgovoru sa zadarskim ginekologom, dr. Radomirom Crvelinom, prosjek nastupanja perioda menopauze kod žena u Hrvatskoj je 49 godina života, a za svaku od njih je najvažnije da se odmah nakon nastupanja prvih promjena jave svom ginekologu.

- Menopauza je period u životu žene kada dolazi do poremećaja normalnog menstrualnog ciklusa, odnosno normalnog funkcioniranja hormona. U tijelu žene u razdoblju oko menopauze nastaju promjene koje su posljedica smanjenog stvaranja hormona u jajnicima, prvenstveno estrogena. Prosjek nastupanja tih promjena kod žena je 49 godina, što znači da oni mogu nastupiti i kasnije, ali i puno ranije, čak i u kasnim tridesetima, ako žene više nema rezervi jajnika ili joj je operativnim zahvatom odstranjen jedan ili oba jajnika, pojašnjava dr. Crvelin, istaknuvši kako se perimenopauzom naziva razdoblje promjene prije prestanka samoga krvarenja, dok postmenopauza nastupa kada je menopauza završila svoj osnovni dio, kada simptoma menopauze ima manje.

Kako naglašava dr. Crvelin, kao posljedica nedostatka stvaranja estrogena pojavljuju se brojni simptomi među kojima su poremećaji menstruacijskog ciklusa prvi znak smanjenja stvaranja estrogena u jajnicima, a naizbježni su i simptomi u vidu valova vrućine popraćenih znojenjem i crvenilom. Osim toga, lupanje srca, promjene raspoloženja i smanjen libido odgovor su ženskoga tijela na smanjenje razine estrogena u njemu.

- No ipak, pojava ovih simptoma je individualna te se ne odrazi na sve žene jednako, a to ovisi i o načinu života te o poziciji na kojoj se žene nalaze. Također, simptomi su jači kod mršavijih žena, jer masno tkivo deponira više hormona te tako stvara revnotežu sa svim onim izgubljenim hormonima pa tako kod punijih žena gubitak estrogena ne uzrokuje toliko jake simptome, kaže dr. Crvelin, naglasivši kako kada se jave simptomi, ginekolozi predlažu hormonsku nadoknadu i to prvo dopunjavanje hormona, a kasnije hormonsko nadomjesno liječenje.

Kako pojašnjava, s obzirom da se u menopauzi svaka žena suočava s poremećajem menstrualnog ciklusa, ona se mora javiti ginekologu koji te promjene mora pratiti. To je, kako kaže, prilika da se sa ženom porazgovara o simptomima te o prednostima hormonske terapije prema kojoj je većina žena još uvijek skeptična.

- Ako se pregled obavi odmah pri javljanju prvih simpotoma i ako se pregledom utvrdi da žena još uvijek može imati menstruaciju onda preporučujemo terapiju dopunjavanja hormona koja imitira menstrualni ciklus. Tek kad ustanovimo da više nema govora o menstruaciji, preporučujemo hormonsko nadomjesno liječenje, kaže dr. Crvelin te ističe da se žene u Hrvatskoj još uvijek vrlo rijetko na vrijeme javljaju ginekologu i to izričito zbog lošeg utjecaja okoline te masovnog širenja dezinformacija kada je riječ o hormonskoj terapiji.
Usporavanje starenja

Žene se uglavnom pribojavaju da će uzimanje hormona potaknuti razvoj karcinoma dojke što je netočno, jer smatra se da hormonski nadomjesci ne mogu uzrokovati karcinom, ali ga mogu stimulirati ako već postoji. No, ako žene redovito dolazi na ginekološki pregled, kao i pregled dojki, a što je obavezno ako žena uzima hormone, ona će i vrlo rano otkriti i najmanju formu karcinoma i, naravno, odmah, prestati s terapijom.

- Brojne su dobrobiti uzimanja hormonske nadomjesne terapije koja trenutačno otklanja simptome menopauze i žena se ponovno osjeća dobro i ugodno. Dugoročni dobici su, pak, usporavanje procesa starenja te usporavanje nastanka osteoporoze i arteroskleroze što omogućuje kvalitetnije godine života. Osim toga, terapijom se ne gubi elastičnost tkiva, a ona utječe i na zadržavanje vlažnosti rodnice što omogućava normalan spolni odnos, koji je u menopauzi bolan, a ponekad čak i nemoguć zbog suhoće rodnice i njezina skupljanja, kaže dr. Crvelin te naglašava da ne postoji donja ni gornja dobna granica uzimanja terapije. Neke žene koje drže do sebe, svog izgleda i zdravlja, hormonsku terapiju uzimaju i nakon 60. godine života.

Poznato je da više od polovine žena ne zna da je menopauza u svezi s povećanom opasnosti za pojavu bolesti srca i krvnih žila, pa su srčani i moždani udar najčešći uzroci smrti u žena u postmenopauzi više nego svi zloćudni tumori zajedno. Kako ističe dr. Crvelin, kod žena koje uzimaju hormonsku terapiju ove su pojave vrlo rijetke, a dokazano je da ove pacijentice imaju sedam puta manji rizik od prijeloma, jer s obzirom da prestankom hormonske aktivnosti kalcij napušta kosti, nadomjesni estrogen ih čuva.

- Hormonska se terapija kod nas pojavila u posljednjih 20-ak godina i još uvijek se jako sporo prihvaća, iako danas postoje sve bolji preparati, sličniji prirodnim hormonima. Starenje počinje kada nestane hormona i zato žene moraju shvatiti da nadomjesni hormoni usporavaju taj proces. No žene informacije traže na pogrešnim adresama i zato su prepune predrasuda, kaže dr. Crvelin te naglašava da žene trebaju vjerovati ginekolozima, koji također trebaju imati vremena kako bi svakoj ženi pojedinačno objasnili što je menopauza, a što hormonska tarapija i koje su njezine prednosti.