Ni slučajno ne idite ni na kakve dijete. To je zatvoreni krug i jednom kad u njega uđete, zauvijek ste izgubljeni, jednom prilikom poručio je Michel Montignac, zakleti borac protiv pretilosti, nutricionist, autor nekoliko knjiga o mršavljenju i zagovornik zdrave prehrane.
Kreator revolucionarne dijete preminuo je 22. kolovoza u srednjoistočnom gradiću Annemasseu u Francuskoj. Uzrok smrti ostao je nerazjašnjen. Čak ni Montignacova kći Sybille javnosti nije željela otkriti kako i zašto je njezin otac iznenada preminuo u 66. godini. Kako god bilo, njegovo će se ime zauvijek pamtiti kada je riječ o pravilnoj ishrani.
Način na koji je Michel Montignac došao do otkrića koji su uvelike utjecali i na razvoj nutricionizma vrlo je zanimljiv. Budući da je potjecao iz obitelji u kojoj su gotovo svi bili pretili, pa i on sam, jednog je dana zaključio da je dovoljno dugo bio »članom« navedene skupine i posvetio se proučavanju načina prehrane i namirnica općenito. Iako po zanimanju nije bio liječnik, već politolog koji je radio za farmaceutske kompanije u SAD-u, sve što je vidio još ga je više nagnalo da se detaljno posveti izučavanju zdrave prehrane.
Brojenje kalorija velika prevara
Prema njegovoj teoriji, tajna mršavljenja krije se u pravilnom unosu ugljikohidrata i masnoća. Istu je teoriju iskušao i na sebi i za samo nekoliko mjeseci izgubio 15 kilograma. Takav »režim« za francuskoga je stručnjaka zapravo bio tipičan. Cijeloga života tvrdio je da je pravilan odabir namirnica, tradicionalan način pripreme jela i zajedničko blagovanje najbolja obrana od pretilosti i najčešćih bolesti naše civilizacije.
– Puno je opasnije ako u sebe unosite manje hrane, a više vježbate. Tako se samo još više debljate. Vježbanje nikada nikome nije pomoglo da smršavi – rekao je jednom prilikom Montignac koji se u slobodno vrijeme bavio jahanjem i trčanjem, no kako je sam isticao, nipošto radi gubitka tjelesne težine.
Drugim riječima, ljudi se ne debljaju zato što previše jedu, već zato što jedu pogrešnu hranu. Upravo zbog toga Montignac je i osmislio istoimenu dijetu.
Tradicionalne dijete francuski nutricionist nije smatrao osobito naprednim. Štoviše, pravilo unosa i potrošnje kalorija nazivao je najvećom prijevarom 20. stoljeća. Tvrdio je da je takav put najbolji put prema skupljanju masnoća. U prvi je plan stoga stavljao ugljikohidrate o kojima i dan danas kruže različita mišljenja.
Dobri i loši ugljikohidrati
Kao što postoje dobri i loši momci, tako, laički rečeno, postoje i dobri i loši ugljikohidrati. U prvu skupinu spadaju patlidžan, tikvice, komorač, paprika, crna čokolada s više od 65 posto kakaa, divlja riža, raženi kruh, dok se u drugu ubrajaju pivo, bijeli krumpir, bijeli kruh, rafinirane žitne pahuljice, krupica, glukoza, bijela riža, kuhana mrkva i voćni jogurt.
Od svega navedenoga, Montignac se najviše protivio unosu krumpira – za »pommes frites« je često govorio kako je to nešto najgore što nam se moglo dogoditi, a sam krumpir nazivao je hranom za svinje. Mnogi o njegovim metodama nisu imali najbolje mišljenje, no on za to vjerojatno nije puno mario.
– Tradicionalne dijete usporedive su s komunizmom koji je također zadesila propast – izjavio je 1993. za New York Times čovjek čije su se knjige do dana današnjeg prodale u milijunskoj nakladi. Širom Francuske otvorio je i trgovine dijetalnom hranom, toplice i restorane.
Michel Montignac prerano je i u tišini napustio ovaj svijet, no njegova teorija zdrave prehrane ostat će trajno upisana kao jedna od najpopularnijih svjetskih dijeta.
Koja su glavna pravila Montignacove dijete? Prije svega, pod svaku cijenu izbjegavati šećer, a birati dobre vrste škroba. U tu skupinu spadaju sirova mrkva, smeđa riža, nerafinirana basmati riža, divlja riža, špageti, kvinoja i većina mahunarki, a osobito leća. Najmanje pet dana u tjednu za doručak je dobro pojesti kruh, i to onaj raženi ili od cjelovitih žitarica. Ručak? Najbolje je kombinirati bjelančevine i masti. U obzir dolaze riba, meso i jaja, ali i povrće poput brokule, paprike, špinata i mahunarke. Sojini proizvodi također se preporučuju, a što se tiče pića, u »igri« su čaša vode, mineralne vode, vina, pjenušca i pive. Iste smjerice vrijede i za večeru, s tom razlikom što bi večera trebala biti »lakša« od ručka. To znači da je bolje pojesti više povrća, a manje masti i ugljikohidrata.
»Otrovno« mlijeko
Ono što će široj javnosti možda postati jasnije tek koje desetljeće kasnije, Michel Montignac odavno je otkrio. Zapanjilo ga je koliko su za ljudski organizam zapravo »otrovni« mlijeko i mliječni proizvodi. Iako se i dan danas reklamira kao izvor kalcija i zdravlja za sve dobne skupine, mlijeko pouzdano izaziva osteoporozu i probleme s dišnim putovima. Kad je zagrebao ispod površine, Montignacu je postalo jasno da većinu istraživanja financiraju upravo velike kompanije koje proizvode prerađenu hranu, pa se protiv njih i ne smije ništa objaviti. Odlučivši da će ipak probati stati i tome na kraj, za života je objavio listu tvrtki koje prodaju proizvode štetne za ljudsko zdravlje. Među prozvanima su se našli francuska kompanija Danone, švicarski Nestle, Kellog’s, Procter & Gamble i Coca-Cola.
Glikemički indeks
Kao prvi na svijetu, Michel Montignac uveo je načelo tako zvanog glikemičkog indeksa, sustava koji mjeri koliko se šećera apsorbira u krvi nakon uzimanja nekog ugljikohidrata. Svaki ugljikohidrat ima, naime, broj koji označuje njegov glikemički indeks. Taj broj pokazuje koji dio ukupnog šećera sadržanog u nekoj namirnici završi u krvotoku. Što je broj viši, to je taj dio veći. Primjerice, leća ima nizak GI jer se apsorbira samo 25 posto njezina šećera.