ZADAR- Jednu od sedam povijesnih bitvi na gradskom predjelu Brodarica već neko vrijeme "krasi" zeleni prekrivač omotan konopima i bruškinima. Instalacija za koju se baš ne zna što predstavlja, na naizgled običnom stupu za vezivanje brodova, za mnoge ima puno dublje značenje. Zeleni prekrivač bi ipak trebao biti lako rješiv problem, za razliku od susjedne, osme bitve "Galeb" čija se obnova pretvorila u dugogodišnju agoniju. Naizgled obični stup za vezivanje brodova je zapravo vrlo važan povijesni simbol Brodarice i Zadra uopće, a otočić/bitva Galeb, osim povijesnog značaja ima i burnu sadašnjicu.

Kako kaže dr. Želimir Maštrović, vijećnik Mjesnog odbora Brodarica i autor web stranice brodaricazadarmastrovic.net, treba očuvati važne materijalne dokaze pomorske tradicije Brodarice i Zadra, a bombardirani i oronuli otočić/bitva Galeb već godinama čeka obnovu.

- Galeb su bombardirale savezničke snage u Drugom svjetskom ratu i to čak ne direktno. Izgleda da je taj pilot ipak bio čovjek i bilo mu je žao bombardirati prekrasnu Brodaricu pa je bombardirao more. U tom napadu je razrušena bitva, ostatke otočića je još s vremenom nagrizlo more, a možda i kanalizacijski sustav koji je prema njemu izlazio. Izgleda da je već sada dio otočića koji je pod morem u puno gorem stanju nego prije dvije godine. Želimo da taj otočić/bitva izgleda kao ostalih sedam. Bio bi strašan kulturocid, a i veliki maritimni problem za plovidbu kad bi se Galeb zanemario i pustio da potone ispod razine mora, govori Maštrović.

U svojim nastojanjima za obnovu tog otočića Maštrović i ostali su imali i sreće. Prvo, bitva koja bi se na njega trebala postaviti, pronađena je prilikom kopanja kanalizacije na Relji, u Zrinsko-frankopanskoj ulici 2006. godine.

- Bitve na Brodarici datiraju iz 17. i 18. stoljeća. Gradile su se pod austrijskom upravom kada je Zadar bio glavni grad pokrajine Dalmacije. Ova pronađena na Relji je starija, pretpostavlja se da je iz 15. stoljeća i da se koristila u uvali Jazine gdje su se vezivali plići brodovi, priča Maštrović.

Uz odobrenje tadašnjeg gradonačelnika dr. Živka Kolege, ubrzo je preseljena na Obalu kneza Trpimira, pokraj Marexa. Nakon godinu dana bitva teška jednu tonu netragom je nestala preko noći. Tada je postala popularna u zadarskim krugovima s obzirom da su se gotovo svi digli na noge da se pronađe. I zaista, anonimni telefonski poziv Zlatku Begonji, predsjedniku MO-a Brodarica, otkrio je da se ukradena bitva nalazi na otoku Pagu uz cestu Pag-Novalja u neposrednoj blizini plaže Sv. Duh, i to među smećem u vrtači na petnaestak metara dubine. Uz dobru organizaciju i opet - malo sreće, bitva se vratila kući i od tada i dalje čeka svoje mjesto pod suncem na otočiću Galeb.

Iako se još onda govorilo o skorom rješavanju tog projekta, Maštroviću nije jasno što je u međuvremenu pošlo po zlu.

Iz Grada doznajemo da za sada planova vezanih za Galeb nema.

- Izgleda da je inicijativa o otočiću/bitvi ostala samo na ideji. Ne postoji nikakva odluka o obnovi niti je predviđena iz gradskog proračuna za ovu godinu, no stupit ćemo u kontakt s Mjesnim odborom Brodarica i razgovarati o daljnjim akcijama, rekla je Ivana Dadić, stručna suradnica za protokol i informiranje građana.

Kako je ispričao Maštrović, inicijativu za obnovu otočića/bitve Galeb pokrenuli su 2004. godine Tihomil Maštrović i Antonio Parić.
Did je osigurao nešto novca

- Pridružio im se i Danijel Telesmanić Did, koji je već osigurao nešto novca u Zadarskoj županiji, a započeti su i razgovori s Klubom za podvodne aktivnosti Zadar za pomoć u podvodnim radovima. Od jeseni 2005. akciju prihvaća i MO Brodarica. Sljedeće godine tadašnji predsjednik MO Brodarica, Budislav Taraš šalje pismo gradonačelniku Kolegi u kojem moli za podršku u obnovi i ističe da se projekt obnove Galeba ne sukobljava s projektom Nikole Bašića "Maraska park", to jest "Lungo mare". U to smo se i uvjerili Telesmanić i ja kad nam je Kolega pokazao nacrte. Ipak, bitve nisu ni uključene u sam projekt kao povijesno, turistički i maritimno važni spomenici što me razočaralo. No, važno je da između njih i tih projekata nije bilo kolizije, govori Maštrović dodajući da je novac, osiguran od Županije, dostavljen Klubu za podvodne aktivnosti Zadar.

- Ronioci Kluba su spremni za restauraciju i novac i dalje čeka odobrenje i podršku Grada jer je, uz podmorske, potrebno izvesti još i građevinske radove. S obzirom da se ne radi o gradnji, već samo o restauraciji postojećeg objekta, koliko znam, nije potrebna ni građevinska dozvola za te radove. To je kao krpanje rupe na cesti. Nitko nikad protiv ovog projekta nije ustao, ali isto tako, već dugo postoji inicijativa, a nikako da se realizira, napominje Maštrović.

Do kada će stara bitva čekati položena na travi, Maštroviću nije jasno. Jedino u što je siguran da, ako to tako ostane, "taj kulturocid nikad neće biti oprošten".