ZADAR– Radovi na izgradnji Nove luke Zadar, projekta procijenjenog na oko 236 milijuna eura, traju već nešto više od godinu dana. Projekt je to koji će Zadru dati novo lice i svrstati ga u vodeće lučke gradove na Jadranu.
Iako na prvi pogled, za sada, nema nekih velikih promjena u izgledu Gaženice, proteklih godinu dana u sklopu tzv. 1. faze projekta, udareni su temelji buduće velike luke.
Osim što je izgrađen sekundarni lukobran te je na određenim mjestima more produbljeno na 13 metara, nasipanjem 1,2 milijuna kubičnih metara kamenog materijala dobio se veliki plato na koji će se nastavljati gatovi za pristajanje trajekata na lokalnim linijama, ali i gatovi za dužobalne i međunarodne linije. Druga faza definirat će kompletnu lučku infrastrukturu koja uključuje 5 gatova s ukupno 16 pristaništa. Istovremeno će se raditi i na kopnenoj infrastrukturi – oborinskoj i fekalnoj kanalizaciji, vodovodu, postavljanju pumpnih stanica te dovođenju električne energije. Ugovor za ovu fazu je između nositelja projekta Lučke uprave Zadar i izvođača radova austrijske građevinske tvrtke Strabag AG potpisan u svibnju.
Druga faza, vrijedna 93 milijuna eura, srce je grandioznog projekta te će njenim završetkom Nova luka Zadar dobiti svoje glavne obrise.
Kao što je rečeno, ugovor za ključnu fazu projekta je potpisan, ali radovi na terenu još uvijek nisu započeli.
Kako nam je pojasnio dipl. ing. Zoran Stojić, Strabagov direktor regije Jugoistočna Europa, druga faza inženjerski je jako zahtjevna i mnogo kompleksnija od prve. Tako prije početka same fizičke realizacije treba izvršiti kvalitetne pripreme.
– Po slovu Ugovora imamo pravo na nekoliko mjeseci priprema. U sklopu tih priprema treba ići u nabavku velikih strojeva, a paralelno se rješava i slobodna carinska zona. Mislimo da bi pripreme mogle biti završene do rujna i tada bi krenuli radovi. Rok njihova završetka je 30 mjeseci ili 2,5 godine od comisment dana, odnosno dana kada se završi s pripremama, kazao je Stojić napomenuvši da u najzahtjevnije dijelove druge faze spadaju radovi izrade masivnih pomorskih konstrukcija te proizvodnja predgotovljenih betonskih elemenata, od kojih svaki teži do 100 tona.
A kad druga faza i fizički krene, moći će se zaista i vidjeti o kako je velikom projektu riječ. Na terenu će tada, procjenjuju Stojić te voditelj projekta dipl. ing. Mladen Šparavec, u jednom trenutku biti i po nekoliko stotina strojeva te između 400 i 500 radnika, u samoj špici i između 700 i 800. Bit će to, tvrde Stojić i Šparavec, impresivna slika.
– Na gradilištu će biti teška plovna dizalica, transportni pontoni s pratećim remorkerima, pontoni sa stabilizatorima, plovni bageri za pomorski iskop kao i teška mehanizacija za izradu pilota na pomorskom i kopnenom dijelu. Navedeni piloti predstavljat će armirano-betonske temelje stupova na koje se predviđa postavljanje prednapetih horizontalnih ploča težine do 150 tona. Tehnologija izrade pilota omogućava podvodnu izradu temelja na većim dubinama, a ujedno i povećava nosivost tla. Nabrojeno spada u marinsku opremu, a bit će tu naravno i kopnena mehanizacija u koju spadaju visoke kranske dizalice, veliki portalni kran, kranovi gusjeničari za postavljanje i montažu betonskih elementa obalnih zidova, bageri, kamioni, valjci, buldožderi… Pripremno razdoblje među ostalim služi upravo i za normiranje logistike, odnosno određivanje optimalnog broja strojeva koji će biti potrebni za izvođenje radova u zadanom vremenskom razdoblju, kazao je Mladen Šparavec.
Da bi se dobila nekakva predodžba o koliko je impresivnim zahvatima u Gaženici riječ, spomenimo činjenicu da će se samo za izradu blokova dimenzija 8 puta 2.5 puta 2.3 metra težine do 100 tona potrošiti oko 250.000 kubika betona.
– Dnevno ćemo producirati 20-ak blokova. Važno je da beton postigne određenu kvalitetu i da sve funkcionira kao švicarska ura, napominje Stojić.
I dok se priprema druga, prva je faza, što se radova tiče, na samom kraju. Sve bi već i bilo završeno da se tijekom radova na pomorskom iskopu za gat broj 4 nisu pojavile neočekivane količine mulja koje treba izvaditi. Riječ je o nekoliko tisuća kubika. Na vađenju ovog mulja angažirani su begeri s, kako tvrde naši sugovornici, najvećim tzv. korpama u ovom dijelu Europe. Šparavec je pozirao pokraj jedne nemalih dimenzija. No, ta je, iako u nju može bez problema stati bilo koja odrasla osoba, među manjima na gradilištu. Riječ je o korpi zapremnine 6 kubika, koja se “odmarala” na obali, dok su njene “sestre” od 11 i 14 kubika radile na kopanju posljednjih tisuća kubika mulja.
Naš kratak posjet Gaženici dao nam je donekle naslutiti koliko će kompleksni biti najveći radovi u novijoj povijesti Zadra. No, u radove će, doznajemo, iz prve ruke moći doživjeti i naši sugrađani. Naime, tijekom trajanja druge faze pod pokroviteljstvom Grada Zadra i Lučke uprave triput će biti organizirani dani otvorenih vrata tijekom kojih će gradilište u Gaženici biti otvoreno za posjetitelje.