ZADAR – U organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora i GO HNS-a Zadar u hotelu Kolovare je jučer održana javna tribina na temu „Hospicij i palijativna skrb – osnovno ljudsko pravo”.
Na tribini su kao predavači sudjelovali dr. sc. Marijana Braš, dr. med., predsjednica Hrvatskog društva za hospicij / palijativnu skrb (HDH/PZ) Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), Zoran Lončar, dr. med. predsjednik Sekcije za bol u palijativnoj medicini HDH /PS HLZ i Ljiljana Klarin, dr. med. predsjednica Podružnice Zadar HLZ i predsjednica Interesnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb GO HNS-a Zadar.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti donesen 2003. godine predviđa uspostavu sustava za palijativnu skrb, kakva danas postoji u 120 zemalja svijeta, no kako u Hrvatskoj, unatoč zakonu i preporuci Vijeća Europe, danas nema niti jedne ustanove za palijativnu skrb prije svega iz razloga što palijativna skrb još uvijek nije integrirana u zdravstveni sustav, niti financirana od strane HZZO-a, stoji u priopćenju stranke.
Predsjednica Hrvatskog društva za hospicij i palijativnu skrb, dr. sc. Marijana Braš je pojasnila kako sustav palijativne skrbi pretpostavlja postojanje ustanova za palijativnu skrb, ambulanti za bol, mobilne palijativne timove te hospicij.
-Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije od 2002. godine, palijativna skrb je pristup kojim se bolesnicima, suočenima sa smrtonosnom bolešću i njihovim obiteljima unaprjeđuje kvaliteta života. Čini se to sprječavanjem i olakšavanjem simptoma, sredstvima ranog otkrivanja, procjene i liječenja boli, te olakšavanjem psihičkih, psihosocijalnih i duhovnih problema. Palijativna medicina uključuje liječenje simptoma, psihosocijalnu podršku bolesnicima i njihovim njegovateljima, rješavanje etičkih problema vezanih uz kraj života. O bolesniku skrbi do eventualnog oporavka ili do prirodnog kraja, rekla je predsjednica zadarske podružnice Hrvatskog liječničkog zbora dr. Ljiljana Klarin.
-Nastoji se pomoći i obitelji bolesnika, umiruće ili umrle osobe i olakšati patnju. Palijativna skrb, pored liječnika i medicinskih sestara, uključuje socijalne radnike, fizikalne terapeute, psihologe, duhovnike i volontere educirane za pristup umirućim osobama, kazala je navodeći kao je palijativna skrb upravo suprotna eutanaziji budući da se zalaže za život do samog kraja. U hrvatskom zdravstvu postoji problem smještaja teških i neizlječivih kroničnih bolesnika, pogotovo onih koji su u fazi pogoršanja bolesti ili očekuju smrt. Bolnice ih ne primaju, a ukućani nisu fizički, psihički, niti materijalno spremni za njihovu njegu.
-Jedna broj takvih pacijenata smješten je u domove za stare i nemoćne i postaje problem doma. Domovi za stare i nemoćne su iz tog razloga promijenili profil korisnika i postali su ustanove za njegu i liječenje s 60 do 80 posto teško pokretnih ili nepokretnih osoba i s visokim mortalitetom. Ustanove za palijativnu skrb danas postoje u 120 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj nema niti jedne, – kazala je Klarin. Dodala je kako je se osnivanje hospicija i briga za ljude na kraju života nalazi među prioritetima zdravstvenih programa HNS-a.