ZADAR – Što su balastne vode, kolike se količine balasta izmjenjuju svjetskim morima, te koliko su takve vode opasne samo su neka od pitanja na koja je tijekom predavanja "Balastne vode – mogući utjecaj na ekologiju Mediterana" u Pomorskoj školi Zadar nastojao odgovoriti predavač Maksim Klarin.
Naime, uz onečišćenja s kopnenih postrojenja, fizičko uništenje, premještanje živih morskih resursa predstavlja jedno od najvećih opasnosti za mora. Po definiciji balastne vode su pretega koja stabilizira tankere i druge provozne brodove dok ne prevoze naftu i druge terete, a Klarin je napomenuo kako bez obzira na velike količine balastnih voda, one same po sebi ne mogu kontaminirati mora, no to zato rade organizmi iz njih koji nakon ispuštanja nastavljaju svoj proces razvoja.
Sveukupno, tijekom jedne godine svjetskim morima se preveze više od sedam milijardi tona balasta, a usporedbe radi samo brod "Alan" veliki ukrca šezdeset i pet tisuća tona što je ekvivalentno s volumenom čak sedam zgrada Pomorske škole.
Danas se, međutim, ipak radi na rješavanju problema po pitanju balastnih voda, nastavio je Klarin. Na tu temu održani su različiti seminari, a o upravljanju balastnim vodama donesena je i međunarodna konvencija. Ipak ona se uvodi postupno, a u potpunosti će se početi primjenjivati tek od 2016. godine. Razlog tomu, pojasnio je, jesu brojna poboljšanja koja brodovi moraju napraviti. Primjerice, jedan od načina kontrole balastnih voda jest i njihovo zagrijavanje štp zahtjeva puno energije koju brodovi na neki način moraju i osigurati. Sve to zahtjeva uvođenje i brojnih preinaka, zaključio je Klarin.
Inače, kada je Jadran u pitanju, u hrvatskom djelu pet tisuća tankera godišnje preveze dva i pol milijuna tona balasta, a više od pedeset posto te količine dolazi s Mediterana.