ZADAR – Mi s velikim optimizmom očekujemo summit šefova država i vlada Sjevernoatlantskog sveza koji će se održati 3. i 4. travnja u Bukureštu. Hrvatska je sigurno među najizgledniji kandidatima da na tom summitu bude pozvana u punopravno članstvo, kazao je na tribini u foajeu Hrvatske kazališne kuće šef Stalne misije Republike Hrvatske pri NATO-u Davor Božinović.
Tribinu pod nazivom "Hrvatska – buduća članica NATO-a" je, uz koordinaciju Grada Zadra, organizirao Institut za demokraciju. To je druga od 20 tribina, koliko će ih do kraja studenog biti održano u različitim županija, u okviru projekta "Bolje pakt nego rat".
Zadrane, međutim, pristupanje Hrvatske NATO-u, ako je suditi po (ne)odazivu na tribinu, uopće ne zanima. Od četrdesetak nazočnih, trećinu su činili novinari, snimatelji i fotoreporteri, a uz njih su se okupili još predstavnici institucija i studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Ovu posljednji, koji su s organizatorima i doputovali, jedini su, izuzevši novinare, bili zainteresirani za postavljanje pitanja.
Veleposlanik Božinović nije izravno odgovorio na pitanje o cijeni ulaska u NATO koju će posredstvom državnog proračuna platiti hrvatski građani. Ustvrdio je, međutim, kako "NATO kroz sustav kolektivne obrane čini organizaciju obrane svake članice jeftinijom nego ako bi zemlja morala obranu organizirati sama".
– Kao dio kolektivnog sustava obrane možete smanjiti neke potencijale, jer se možete osloniti na potencijal saveznika, a saveznici su 26 zemalja koje, u ovom trenutku, predstavljaju gotovo polovicu svjetskog gospodarstva i dvije trećine ukupnog obrambenog potencijala na svijetu. Hrvatska će ulaskom u taj savez svoju obranu organizirati na najučinkovitiji mogući način, naše oružane snage će biti interoperabilne s najboljim vojskama na svijetu, a to će nas doći jeftinije, jer nećemo morati trošiti za obranu onoliko koliko bismo morali kad bismo ostali sami. Primjerice, ovom je sustavu dostatno opredijeliti se za jednu eskadrilu borbenih zrakoplova. Ukoliko bismo ostali sami trebalo bi ih 3 do 4. Svaka broji 12 aviona, a jedan košta 60 milijuna eura, pa nije teško izračunati o kakvoj se uštedi radi, a to vrijedi i za kopnenu vojsku i mornaricu, kazao je Božinović.
Božinović je dodao i kako su "nakon ulaska u NATO sve zemlje su profitirale".
– To je bio slučaj i Grčke i Turske i Španjolske. Nakon ulaska svi profitiraju zbog same činjenice da su prisiljeni surađivati u forumima koji ne trpe improvizacije ili to da nema stručnih ljudi, dodao je Božinović napominjući kako će se o iznosu godišnje participacije Hrvatske pregovarati nakon što Hrvatska dobije pozivnicu.
– Za sad možemo samo licitirati s brojkama, ali je činjenica da zemlja participira u odnosu na svoju veličinu i BDP. Za Slovačku je, a nju ističem jer je po nekim parametrima slična Hrvatskoj, određeno 4 milijuna eura godišnje participacije. Češka je iz fondova, koji su i infrastrukturni, izvukla oko 140 milijuna eura, a Sloveniji iz tih fondova NATO gradi zračnu luku u Cerklju koja će služiti za vojne, ali i za civilne potrebe, dodao je Božinović.