ZAGREB – Jedan od najvećih šahista svih vremena, legendarni Amerikanac Robert Fischer umro je na Islandu u 64. godini života.
Simbolično, veliki prvak stigao je do posljednjeg, 64. polja na svojoj životnoj šahovskoj ploči. Bobby, kako su ga od milja zvali, rođen je u Chicagu 9. ožujka 1943. godine, a rano je pokazao iznimnu šahovsku darovitost. Kao trinaestogodišnji dječak na turniru u New Yorku na briljantan način je pobijedio Donalda Byrnea u partiji, koju su nazvali "partijom stoljeća", a s 14 godina osvojio je naslov seniorskog prvaka Sjedinjenih Država. Već s 15 godina, u Portorožu 1958., prvi puta je nastupio na Međuzonskom turniru za prvaka svijeta i izborio status najmlađeg kandidata za svjetskoga prvaka u povijesti šaha. Sa 16 godina prvi puta je igrao na Turniru kandidata (Bled/Zagreb/Beograd 1959.), a uspio je doći do kraja i postati izazivač tek u ciklusu od 1968. do 1972. godine. Najprije je trijumfirao na Međuzonskom turniru u Palma de Mallorci 1970. godine s 3,5 boda prednosti ispred Danca Benta Larsena, a potom je na Turniru kandidata redom eliminirao Marka Tajmanova, Benta Larsena i nekadašnjeg svjetskog prvaka Tigrana Petrosjana. Tajmanova i Larsena pregazio je s nevjerojatnih 6:0, a Petrosjana je deklasirao sa 6,5:2,5 i postao izazivač svjetskoga prvaka Borisa Spaskog. U "meču stoljeća" u Reykjaviku 1972. nadigrao je Spaskog s 12,5:8,5 i postao 11. svjetski prvak u povijesti šaha, iako je Spaski na neobičan način bio poveo s 2:0. Fischer je u prvoj partiji previše riskirao i izgubio bolju završnicu, a drugu je partiju predao bez igre zbog spora s organizatorima oko prodaje prava za televizijsko praćenje dvoboja. Nažalost, nakon osvajanja naslova prvaka i prekida gotovo polustoljetne dominacije sovjetskih šahista, Fischer se povukao i nije branio titulu protiv Anatolija Karpova 1975. godine.Dvadeset godina kasnije, unatoč zabrani State Departmenta i embargu UN o sankcijama prema Jugoslaviji zbog agresije u Hrvatskoj, pristao je odigrati "reprizu" meča stoljeća sa Spaskim na Svetom Stefanu i Beogradu. Pobijedio je s 10:5, ali je time izgubio ne samo brojne poštovatelje diljem svijeta, nego i mogućnost povratka u Sjedinjene Države. Od 1992. lutao je svijetom, živio "skriven" u Mađarskoj i Japanu, da bi na kraju dobio islandsko državljanstvo i svoj životni put završio u zemlji gejzira.
Bobby Fischer je bio neobična ličnost. Šahovski genijalac, jedan od najboljih u povijesti drevne igre, ali i čovjek koji zbog intenzivnog bavljenja šahom nije imao vremena završiti čak ni osnovnu školu. Zahvaljujući njemu šah je osamdesetih godina prošloga stoljeća dosegao neviđenu popularnost. Njegovom zaslugom znatno su se popravili uvjeti za igru (kvalitetniji prostori i bolje osvjetljenje u turnirskim dvoranama), ali i financijsko tretiranje šahista kao pravih umjetnika i vrhunskih sportaša. Ostat će zapamćen kao legenda, kao prvi čovjek sa Zapada, koji je uspio prekinuti dominaciju "ruske šahovske škole". U Hrvatskoj je imao mnogo prijatelja, a najbliži mu je bio Anđelko Bilušić, koji je tada živio u Vinkovcima. Pamtit ćemo ga i kao superiornog pobjednika "Turnira mira", koji je 1970. godine odigran u Rovinju i Zagrebu.