Osvajanje Kupa Krešimira Ćosića znak je da se ide u dobrom pravcu, rekao je nedavno u intervjuu portalu Sport023 direktor KK Zadar Željko Žilavec. Ipak, rezultatski uspjeh ne prati i onaj organizacijski ili financijski - Žilavec je rekao da je dug kluba prošle godine po bilanci iznosio oko 8 milijuna kuna, a nešto je veći nego godinu dana prije zbog većih ugovora s igračima i zatvaranja starih dugovanja. Naknadno se ipak otkrilo koliki je ukupni dug kluba oko 28 milijuna kuna, što je dosta više nego se u javnosti špekuliralo. Toliko više da je upitno može li se klub s takvim financijskim opterećenjem održati na duge staze.

Procjenu od 28 milijuna kuna također treba uzeti s rezervom. Predsjednik Nadzornog odbora Ivan Mijolović kaže kako je najveći dio tog duga prema Višnjiku, oko 12 milijuna kuna. Nekoliko dana kasnije doznajemo da je još već, zapravo blizu 13 milijuna - na dan 31. 12. 2020. godine dug KK Zadar prema ŠC Višnjik iznosi 12.817.021,31 kn, oko 1,2 milijuna kuna više nego prošle godine. Unatoč potpisanoj promemoriji da će se dug svake godine smanjivati.

- ŠC Višnjik je u intenzivnim pregovorima s Gradskom upravom Grada Zadra, posebice s nadležnim Odjelom za financije u cilju smanjenja duga KK Zadar. U nastojanjima da se taj dug smanji, a u konačnici i u potpunosti naplati, uspjeli smo dogovoriti da se, čim se za to steknu uvjeti dio novca uplati na žiro račun ŠC Višnjik. Uvažavajući činjenicu da se KK Zadar nalazi u specifičnoj financijskoj situaciji, nastojimo biti maksimalno tolerantni dokle god taj dug u bitnom ne opterećuje poslovanje ŠC Višnjik, odgovorio nam je na upit direktor Višnjika Denisa Karlovića.

Višnjik je najveća kolateralna žrtva klupskih financijskih dubioza, no to je neusporedivo s onim što izdvajaju građani. Oni su i ranije podmirivali ceh, pa čak i onda kada se činilo da klub "ide u dobrom smjeru". Na primjer 2005. godine, kada je Zadar nakon 19 godina napokon proslavio naslov prvaka države. Pokazalo se, s novcem kojeg se nije imalo, unatoč dotacijama zadarskih tvrtki i onih koji su dolaziti poslovati u Zadar, za što je najbolja referenca bila uplata određenog iznosa u klupski proračun.

Klub je do 2012. godine, kada je pokrenut postupak preoblikovanja u dioničko društvo, nakupio 32 milijuna kuna neplaćenog poreza, što je ušlo u temeljni kapital kao imovina Grada Zadra. No već do sljedeće godine i postupka predstečajne nagodbe utvrđeno je 18,6 milijuna kuna duga prema različitim vjerovnicima, među kojima su opet bile gradske tvrtke, pa i Višnjik. Oni su ostali bez 60 posto potraživanja, a ostatak je dogovoren kroz isplatu na rate. Opet je to bila prilika za čisti start, no pokazalo se da je i ta prilika propuštena. Čak i uz redovite godišnje donacije građana Zadra, koji kroz gradski proračun KK Zadar pomažu s 8 milijuna kuna, dug je došao do (najmanje) 28 milijuna kuna. Osim toga, prvi put napuštena je mantra o "domaćim igračima", pa tako Žilavec otvoreno kaže: "Košarka se igra sa i bez zadarskih igrača".

Ide li klub u dobrom smjeru? Da je Darko Planinić u polufinalu za Cibonu zabio polaganje za izjednačenje i moguće vodstvo, te tako izbacio Zadar iz Kupa, bi li to značilo da ne ide? Ni jedno ni drugo. Rezultat je često odraz zalaganja, kvalitete, ali ponekad i sreće te jedna dobivena ili izgubljena utakmica nije pokazatelj dobrog ili lošeg smjera.

Preoblikovanje i predstečajna nagodba bili su jednokratni džoker kojega se uspjelo izvući, ali u špilu takvih karata ih više nema. S ovim proračunom i ovom momčadi treba izvući najviše što se može, izboriti opstanak u ABA ligi i napasti naslov prvaka, a onda sjesti i vidjeti kako zaustaviti rast vrtoglavog duga. Kada se počne smanjivati, onda će se moći govoriti o dobrom smjeru u kojemu klub ide...