Hrvatska jedriličarska misija 2016.
Hrvatska jedriličarska olimpijska misija 2016. broji osam sportaša u šest disciplina. Sa normama u šest disciplina nalazimo se na diobi 15. mjesta među 66 zemalja. Maksimalni mogući broj je 15 sportaša u deset disciplina. To je uspjelo samo SAD-u, Velikoj Britaniji i Francuskoj, te Brazilu koji kao domaćin ima zajamčeno mjesto u svakoj disciplini. U devet disciplina nastupit će Argentina, Italija i Španjolska, u osam Danska i Nizozemska, u sedam Australija, Njemačka, Novi Zeland, Japan i pomalo iznenađujuće Singapur.
Naš učinak u kvalifikacijama za Rio de Janeiro bio je ustvari 100 %, kvote smo ispunili u svih sedam disciplina u kojima su CRO jedra pokušala ostvariti olimpijsku normu u ovom ciklusu. Ovoga ljeta našem ženskom skiffu u 49eru, posadi Enia Ninčević i Marina Dujmović, koje su ostale prve ispod crte kvota, Svjetski jedriličarski savez ponudio je mjesto na OI zbog otkaza jedne bolje plasirane posade, međutim nažalost zbog ozljede flokistice Dujmović morali smo se zahvaliti na ponudi.
Boje Hrvatske u Rio de Janeiru 2016. brane:
Muški samac Laser: Tonči Stipanović
Ženski samac Laser Radial: Tina Mihelić
Muški dvojac 470: Šime Fantela i Igor Marenić
Muški teški samac Finn: Ivan Kljaković Gašpić
Muški skiff 49er: Pavle Kostov i Petar Cupać
Muška daska RS:X: Luka Mratović
Hrvatska jedriličarska olimpijska misija broji ukupno 22 člana: sportaši, treneri, medicinsko osoblje, logistička potpora. Među njima su službena izvjestiteljica Zrinka Grancarić i fizioterapeut Dado Burćul. Zbog udaljenosti olimpijskog sela od borilišta u Marini da Gloria većina reprezentacija smještena je u apartmanima u okruženju borilišta, pa tako i mi.
Format i raspored natjecanja
Olimpijska regata traje od 08. do 18. kolovoza. Sve discipline jedre deset plovova + plov za odličja, tijekom šest dana. Prvo mjesto nosi jedan bod, drugo dva, treće tri, itd. Što manje bodova to bolji plasman. Svaka posada ima pravo brisati iz ukupnog zbroja bodova svoj najlošiji plasman. Samo se plov za odličja ne može odbaciti. Taj finalni plov boduje se dvostrukim bodovima, primjerice drugo mjesto nosi četiri boda. U finale ulazi deset najboljih, bodovi se iz uvodnih jedrenja prenose, što znači da teoretski medalje mogu biti odlučene i prije samog finala, ako netko bude jako dominantan. Jedri se na šest regatnih polja u zaljevu Guanabara. Sjedište regate je u Marini Da Gloria. Startevi su svaki dan predviđeni u 13 sati po lokalnom vremenu, dakle u 18 po hrvatskom.
Daskaši i laseraši startaju 8. kolovoza, 9.08. prvi je dan natjecanja za Finn, 10.08. isplovljava i 470, prvi dan natjecanja za 49er je 12.08. Redom kako su počeli, tako i završavaju. Prva finala su na rasporedu 14.08., zadnje 18. kolovoza, s tim da je 19.08. rezervni dan u slučaju da se natjecanje zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta ne može održati dan ranije kako je predviđeno. Sva finala imaju rezervni dan.
Discipline u Riu 2016.
Muški samac Laser jedna je od najpopularnijih klasa i na svakoj regati ima najveću flotu, stoga s pravom je zastupljena s najviše jedrilica na OI, u Rio de Janeiru 46. Preko 150 Lasera poslaganih i spremnih za isplovljavanje zaista je impresivan prizor. Pomalo sirova jednostavnost ove jedrilice u prvi plan stavlja taktiku, strategiju i fizičku pripremljenost. Velika je i flota ženskog samca Laser Radiala, koji se od muškog Lasera razlikuje samo po manjem jedru. U Riu broji 37 natjecateljica. Za žene je ovo fizički vrlo zahtijevna jedrilica i više i teže jedriličarke profitiraju u uvjetima jakog vjetra. Jedriličari su uglavnom visoki oko 1.80 – 1.90 i teški 80ak kg, kod jedriličarki poželjna je visina preko 1.70 i težina oko 70 kg. Laser i Laser Radial imaju jedno jedro.
Muški i ženski dvojac 470 spada u tehničke klase, što znači da iziskuje iznimno puno rada i na kopnu i na pripremi jedrilice, možda najviše od svih klasa. 470 ima tri jedra – glavno, flok i spinaker i može postizati brzine od oko 20 čvorova. Posadu čine kormilar i flokist. Idealna posada teška je oko 130-135 kilograma. Kormilari su u pravilu niži i lakši, a flokisti viši i teži. U Rio de Janeiru nastupa 26 muških i 20 ženskih posada. Jedrilica je identična za obje konkurencije.
Katamaran Nacra 17 eksperiment je ovog olimpijskog ciklusa. Ne zbog toga što je riječ o dvotrupcu, katamarani imaju već olimpijsku tradiciju, u novije vrijeme ispali su iz programa samo u Londonu 2012., eksperiment počiva na tome da u Nacri jedri dvočlana mješovita posada, muškarac i žena. U prošlosti bilo je situacija da su neke discipline bile označene kao Open, dakle mogli su nastupati muškarci i žene ravnoravno, međutim u iznimno rijetkim slučajevima se događalo da su se jedriličarke upustile u megdan s jedriličarima. Open discipline su u međuvremenu ocijenjene u potpunosti besmislenima, pa je nova ideja upravo mješovita posada koja će debi imati u Riu. Nacra 17 vrlo je atraktivna, postiže velike brzine. Ovaj katamaran raspolaže s tri jedra – glavno, flok, genaker. Idealna težina posade je oko 130 kg.
Muški teški samac Finn fizički je vrlo zahtijevan, i ako nemate barem 1.90 m visine i oko 100 kilograma opakih mišića na ovu klasu ne trebate niti pomišljati. Finaši svoj brod popularno vole opisati kao spravu za mučenje. Za razliku od Zvijezde koja se nije uspjela prilagoditi suvremenim tekovinama sporta pa je stoga i ispala iz olimpijskog programa Finn je uspješno primijenio nove tehnologije i materijale te je konstantnim inovacijama uspio ostati dio olimpijskog programa, već preko 60 godina. Finn ima jedno jedro. Flota na OI 2016. broji 23 kormilara.
Skiff 49er suprotnost je tradicionalnim klasama. Jedna od najmlađih olimpijskih jedrilica, vrlo ekstremna, fizički na rubu akrobatike, traži maksimalno spretne jedriličare. Postiže velike brzine, i do 30 čvorova, niz vjetar s genakerom. Mnogi su mišljenja da je upravo ovakva vrsta jedrenja, stalno na rubu preživljavanja, ono što bi trebalo biti budućnost olimpijskog jedrenja. Na Olimpijskim igrama 2016. i žene će po prvi put jedriti u skiffu. Posada u 49er-u se sastoji od kormilara i flokiste, visine oko 1.80 -1.90, teški 75 – 80 kg, ženske posade naravno nešto su lakše i niže. 49er ima tri jedra – glavno, flok i genaker. Muški i ženski 49er razlikuju se u veličini jedrilja, jedra s kojima jedriličarke barataju nešto su manja. Po 20 muških i ženskih posada ima pravo nastupa na OI 2016.
Velike brzine postižu i daskaši u klasi RS:X, također disciplina koja ima i mušku i žensku konkurenciju. Analize pokazuju da daskaši spadaju u fizički najspremnije sportaše među svim olimpijskim sportovima. Bilo da je riječ o slabom ili jakom vjetru ova disciplina iziskuje puno snage i izdržljivosti. Jedino što razlikuje mušku i žensku dasku je veličina jedra. 36 surfera i 26 surferica nastupaju u Riu.
Biografije zadarskih jedriličarskih olimpijaca 2016.
ŠIME FANTELA I IGOR MARENIĆ (470) – svjetski i europski prvaci 2009., svjetska bronca 2010., europski prvaci 2011., svjetska bronca 2011., svjetska bronca 2012., europski prvaci 2012., europska bronca 2013., svjetsko srebro 2014., europska bronca 2014., svjetsko srebro 2015., svjetski prvaci 2016., europsko srebro 2016.
30godišnjaci Šime Fantela i Igor Marenić zamisle se kad ih pitate koliko medalja imaju. Šime Fantela rođen je 19. siječnja 1986. godine u Zadru, a Igor Marenić 17 dana ranije u Malom Lošinju. Šime je u Zadru počeo jedriti sa šest godina, dok je Igor startao tri godine kasnije u Cresu. Već u klasi Optimist pokazali su da je pred njima itekako svijetla budućnost. Šime se 1998. okitio kadetskom svjetskom broncom, a 2000. uzeo je naslov svjetskog kadetskog prvaka. Prijateljstvo iz reprezentacije s Igorom, koji je 2000. bio peti na kadetskom svjetskom prvenstvu, i zajedničke ekipne kadetske svjetske medalje, rezultirali su idejom da se okušaju kao dvojac u klasi 470. Zamišljeno – učinjeno. Igor se preselio u Zadar. U šest godina juniorskog staža ovaj je dvojac tri puta osvojio naslov svjetskih juniorskih prvaka klase 470 – 2003., 2005. i 2007. , brončani su bili 2004., a srebrni 2006. S europskih juniorskih prvenstava imaju tri medalje – zlato 2005. i srebra 2002. i 2006. U seniorskoj konkurenciji prvi su veliki rezultati stigli 2006. Na seniorskom SP 2006. godine bili su peti, a 2007 šesti, što im je ujedno donijelo olimpijsku normu za Kinu 2008. Na Olimpijskim igrama 2008. su s tek 22 godine bili daleko među najmlađima. Zauzeli su deveto mjesto, što je bio najbolji hrvatski rezultat u klasi 470 na OI dotad. 2009. je apsolutno bila njihova godina. Prva medalja pala je na Europskom prvenstvu. Zlato! Nešto više od dva mjeseca kasnije ostvarili su i dotad nemoguće – naslov svjetskih prvaka, prvi u povijesti hrvatskog jedrenja. Formu su potvrdili 2010. sa svjetskom broncom, te naslovom europskih prvaka ponovno 2011. i svjetskom broncom krajem godine. U olimpijskoj 2012. četvrtu godinu zaredom popeli su se na postolje na SP, još jednom su bili brončani, a osvojili su ponovno i naslov europskih prvaka. London 2012. donio im je šesto mjesto, natjecanje su otvorili s diskvalifikacijom, koja im je tako od prvog dana bila uteg oko vrata. Ovaj olimpijski ciklus otišli su još korak dalje. Dva svjetska srebra, 2014. i 2015., u Rio de Janeiro na olimpijsku regatu dolaze kao svjetski prvaci 2016. i europski doprvaci. Šime je u međuvremenu i diplomirao na studiju ekonomije u Zagrebu, a Igor na studiju geodezije, također u Zagrebu. Kad se želi opustiti Šime će odabrati planine i penjanje, a Igor će se zaputiti u morske dubine, jer mu je hobi ronjenje, a ni udičarenje mu nije strano. Na rodnom Cresu Igor marljivo s obitelji obrađuje i masline, te proizvodi maslinovo ulje. Trener ovog trofejnog dvojca je Edo Fantela.
PAVLE KOSTOV/PETAR CUPAĆ (49er)
Pavle Kostov i Petar Cupać jedrenjem su se počeli baviti sa sedam godina u rodnom Zadru. Za Cupaća će Rio de Janeiro biti čak četvrto olimpijsko iskustvo, a za Kostova treće. Uz Karla Kureta Cupać je jedini hrvatski jedriličar sa četiri nastupa na OI. Kostov je 2004. bio europski prvak u klasi 420. Petar Cupać je 2000. bio četvrti na Svjetskom prvenstvu klase Laser Radial, nakon čega je prešao u klasu 470 u kojoj je zajedno s Tomislavom Bašićem na SP 2004. stigao do osmog mjesta, te ujedno nastupio na Olimpijskim igrama u Ateni, gdje je dvojac Bašić/Cupać bio 19. Nakon OI 2004. Kostov i Cupać su počeli zajedno jedriti, najprije u 470, potom u 49er-u, u kojeg su sjeli u listopadu 2006. godine. Ispuniti olimpijsku normu u nekoj klasi nakon samo 15 mjeseci rada pravo je malo sportsko čudo. Pavle Kostov bio je najmlađi kormilar u ovoj klasi na OI u Kini, a Petar Cupać prvi hrvatski jedriličar koji je nastupio na OI u dvije različite klase. Kina im je donijela 17. mjesto, ali i nagradu za fair play Pierre de Coubertin, za plemeniti čin olimpijske solidarnosti kad su danskoj posadi koja je osvojila zlato posudili svoju jedrilicu. 2009. godine stigli su do 11. mjesta na Europskom prvenstvu i 14. na Svjetskom prvenstvu. Plasmanom među 25 najboljih posada na SP 2011. Kostov/Cupać stekli su pravo nastupa na OI 2012. i u Londonu ponovili identičan plasman kao i četiri godine ranije, 17. mjesto. Zasigurno su mogli i bolje, planove im je itekako pomutilo to što je na pripremama dva tjedna ranije Petar slomio dva rebra. U ovom olimpijskom ciklusu mahom su na regatama bili plasirani između 10. i 15. mjesta, najbolji rezultat im je četvrto mjesto na Europskom prvenstvu 2012. Pavle je rođen 28. rujna 1987., a Petar 01. veljače 1980. godine. Obojicu je u jedrenje doveo otac, i dok je Pavle bio taj koji je uvjerio obitelj da mu je mjesto u jedrenju, Petra je s druge strane trebalo uvjeravati. Nakon prvog iskustva na moru 7ogodišnji Petar je izjavio: „Tata, ja ne bi jedrio!”. Iako su bili anketirani odvojeno, na pitanje koji im je sportski moto odgovorili su identično: Što te ne ubije čini te jačim! Pavle je strastveni sportaš i uživa u brojnim aktivnostima, dok je Petar k tome i obiteljski čovjek, otac dvojice sinova. Trener im je Karlo Krpeljević.
Nastupi hrvatskih jedriličara na OI
1936. Berlin – Olympic class monotype: 19. Karlo Bauman
1952. Helsinki – Zvijezda: 20. Mario Fafangel/Karlo Bašić
– Finn: 23. Karlo Bauman
1960. Rim – Zvijezda: 8. Mario Fafangel/Janko Kosmina (SLO)
– Finn: 10. Tonko Pivčević
1968. Mexico – Flying Dutchman: 13. Anton Grego/Simo Nikolić
1972. Munchen – Flying Dutchman: 5. Anton Grego/Simo Nikolić
– Finn: 21. Minski Fabris
1976. Montreal – Finn: 13. Minski Fabris
1980. Moskva – Flying Dutchman): 9. Danko Mandić/Željko Kalebić
– Finn: 11. Minski Fabris
1992. Barcelona – Flying Dutchman: 22. Bojan Grego/Sebastian Miknić
– Finn: 22. Karlo Kuret
1996. Atlanta – 470: 14. Ivan Kuret/Marko Mišura
– Finn: 19. Karlo Kuret
2000. Sydney – Finn: 10. Karlo Kuret
– 470: 24. Toni Bulaja/Ivan Bulaja
– Laser: 42. Mate Arapov
2004. Atena – Finn: 4. Karlo Kuret
– Laser: 14. Mate Arapov
– 470: 19. Tomislav Bašić/Petar Cupać
2008. Qingdao – Finn: 8. Ivan Kljaković Gašpić
– 470: 9. Šime Fantela/Igor Marenić
– Laser Radial: 11. Mateja Petronijević
– Laser: 12. Luka Radelić
– Zvijezda: 15. Marin Lovrović/Siniša Mikuličić
– 49er: 17. Pavle Kostov/Petar Cupać
– RS:X: 32. Luka Mratović
2012. Weymouth – Laser: 4. Tonči Stipanović
Finn: 5. Ivan Kljaković Gašpić
470: 6. Šime Fantela/Igor Marenić
Zvijezda: 16. Marin Lovrović/Dan Lovrović
Laser Radial: 17. Tina Mihelić
49er: 17. Pavle Kostov/Petar Cupać
470 žene: 17. Enia Ninčević/Romana Župan
RS:X: 21. Luka Mratović
Kratke osnove povijesti olimpijskog jedrenja
Jedrenje je jedan od najstarijih olimpijskih sportova. Prvi put su se jedriličari nadmetali za olimpijske medalje 1900. godine, a od 1908. jedrenje je stalno dio programa ljetnih Olimpijskih igara. Naravno, tada, prije više od 100 godina, jedriličarska natjecanja izgledala su skroz drugačije. Jedrilo se na velikim jedrilicama s po 10 do 12 članova posade, čak su se koristila korigirana vremena da bi se dobio pobjednik. Razvojem sporta i tehnologije olimpijske jedrilice tijekom godina postale su manje, unificirane u modelu za svaku disciplinu, s manjim brojem članova posade. Današnjih deset olimpijskih disciplina, četiri ženske, pet muških i jedna mješovita, kombinacija je starijih klasa s dugom tradicijom i novih brzih jurilica, što je sve više tenedencija olimpijskog jedrenja – brzina, adrenalin, opasnost, atrakcija.
Žene su se od samih početaka mogle natjecati, no kako su nastupale u muškoj konkurenciji bile su malobrojne. Tek 1988. godine podijelio se prvi komplet medalja za isključivo žensku disciplinu, bio je to ženski dvojac klase 470.
Olimpijske medalje u jedrenju osvojilo je dosad 40ak zemalja. Na prvom mjestu s 55 odličja je Velika Britanija. Druge su Sjedinjene Američke države s 59 medalja, ali sedam zlata manje od Britanaca, 19. Treće mjesto drže Norvežani, četvrto Španjolci, peto Danci..Najuspješnija jedriličarska nacija na OI 2012. u Londonu bila je Australija, koja se na ukupnoj tablici osvajača medalja nalazi na osmom mjestu.