Najveća inflacija u povijesti dogodila se 1946. godine u Mađarskoj koja je bila ekonomski devastirana u Drugom svjetskom ratu. Samo 10 posto industrije ostalo je netaknuto. Uništenje gospodarstva potaknulo je rast cijena, a kaotični uvjeti sovjetske okupacije doveli su do bijega stotina tisuća Mađara, koji su sa sobom ponijeli svaki prijenosni imetak.
Nakon potpisivanja mira sa saveznicima 1945. godine, Mađarskoj je naloženo da Sovjetima isplaćuje odštetu koja je iznosila 25 – 50 posto mađarskog proračuna. Zbog toga je vlast kojom su dominirali Sovjeti odlučila tiskati više novca kako bi se otplatili dugovi, a to je stvorilo nezabilježenu hiperinflaciju koja je od kolovoza 1945. do srpnja 1946. dosegnula nevjerojatnih 42 milijuna milijardi posto. Tijekom hiperinflacije, koja je trajala godinu dana, cijene su se udvostručavale svakih 15 sati, a na svom je vrhuncu inflacija iznosila 207 posto, na dnevnoj bazi. Hiperinflacija je zaustavljena u kolovozu 1946. uvođenjem forinte. Sve se to odrazilo i na povećanje nominalne vrijednosti poštanskih maraka (poštarine).
Iako je inflacija ponajviše preokupacija ekonomista, bankara, poslovnih ljudi, prevaranata i osiromašenog naroda, katkad je zanimljiva i filatelistima. Doduše, ne pretjerano, jer na inflatornim markama nitko još nije “zaradio bogatstvo”, no ipak. Neko dobro očuvano pismo oblijepljeno, stotinama, tisućama pa čak i milijunima kojekakve inflatorne valute, može imati veliku vrijednost.
Kojom je brzinom rasla poštarina (u to se doba najviše komuniciralo klasičnim pismom), i koliko je penga (službeno sredstvo plaćanja u Mađarskoj od 1927. do 1946. kada je zamijenjen forintom) trebalo izdvojiti za slanje jednog običnog pisma unutar Mađarske najbolje svjedoče zapanjujuće brojke prikazane u tablici. Dakle, da bi se iz Pečuha javio svojoj tetki u Debrecen da ga služi dobro zdravlje, Mađar je morao u srpnju 1946. godine biti ne samo milijuner, već i kvadrilijuner.
Cijene poštarine za obično pismo unutar Mađarske, po danima