Otočni sabor – udruga za razvitak hrvatskih otoka organizirala je tematski Sabor Otočnog sabora na temu „Položaj i status hrvatskih otoka temeljem provedbe novog Zakona o otocima”. Pozvani su svi otočani, otočanke i oni zainteresirani da doprinesu svojim prijedlozima kvalitetnijem provođenju Zakona.
Naš sugovornik Darko, stanovnik otoka Iža komentira kako su na otoku najveći problemi vodovod i plaže:
– Došao sam ovdje da vidim što se događa, što ima novoga i da podržim ovaj skup. Nadam se da će novi Zakon dovesti poboljšanje situacije na otocima, nakon što se 20 godina nije ništa promijenilo.
– Na Pašmanu su najveći problemi povezanost, neorganiziranost poljoprivredne proizvodnje, divlje svinje i promašene investicije (otvaranje trajektnog pristaništa u Tkonu). Dok god besplatan prijevoz ne bude za sve sudionike, a ne samo za otočane, otoci se neće maknuti iz ove situacije u kojoj u sad. Borimo se i sa 30% višim cijenama, a svima je jednako opravdanje – prijevoz, naravno, priča nam otočanin Radoslav iz općine Tkon.
Novi zakon za otoke donosi velike promjene u odnosu na stari Zakon, kako doznajemo od predsjednika Otočkog sabora, Denisa Barića.
– Ono što je najbitnije, a tiče se zadarskih i šibenskih manjih otoka, kojima je središte na kopnu ili na drugom otoku je famozna indeksacija razvijenosti. U roku od 6 mjeseci (180 dana), po novom Zakonu, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Ministarstvo pomorstva i promet moraju donijeti nove pravilnike i odluke, pa s njima i novu indeksaciju za otoke. Mora se donijeti i vodovodizacija, odnosno cijena vode, pošto su u novom Zakonu prošireni korisnici subvencionirane vode (gospodarstvenici). U svemu tome su važna novina i otočni koordinatori. Dakle, po novom Zakonu svaka obalna jedinica, svaki otok mora imati otočnog koordinatora koji će biti zaposlenik ZADRA-e. To je ujedno i osoba o kojoj će otočani ovisiti, da li ona provodi godišnje programe i projekte koje donosi jedinica lokalne uprave i samouprave, tvrdi Barić.
Novi Zakon sam po sebi traže i mijenjanje drugih, a najvažniji, što se tiče otočana, je Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu i Zakon o poljoprivredi. Potonjem bi trebalo implementirati neke stavke Zakona koji zaštićuju otoke, posebno male, one povremeno naseljene. Tako će se omogućiti otočnim poljoprivrednicima korištenje plavog dizela za doći na otok (što je najveći problem Korlatarima i Murteranima) i poljoprivredni objekti na poljoprivrednom zemljištu, jer u Zakonu stoji da je minimalna površina za takvu gradnju negdje oko 1000-3000 kvadrata, a na otoku se jedna takvu cjelinu, parcelu rijetko nađe.
Ovaj Zakon je donio nešto novo i za otok Babac u Zadarskoj županiji, koji pripada Sv. Filipu i Jakovu, te nije dosada bio u statusu Zakona o otocima kao naseljen otok. Njegovi stanovnici imaju sada sva prava iz Zakona o otocima kao i povezivanje sa kopnom.
– Što se tiče povezanosti, očekujemo promjenu na bolje ili reorganizaciju linija, pogotovo što se tiče međuotočkog povezivanja, zaključuje Barić.
Većina bitnih prijedloga prihvaćena je i uvrštena u novi Zakon o otocima izuzev jednog, a to je kvalitetnija zaštita otočana i njihove imovine od alohtone divljači na otocima. Zakon je izglasan u Saboru, a na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2019. godine.