Na nedavno održanoj Interdisciplinarnoj ljetnoj školi - Zadar 2020. s temom "Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe" na Sveučilištu u Zadru sedam studentskih timova predstavilo je sedam rješenja za zapuštene ili nedovoljno afirmirane prostore u Zadru. Studenti arhitekture i urbanizma s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa studentima kulture i turizma, sociologije, geografije, povijesti, psihologije i stranih jezika sa Sveučilišta u Zadru, imali su samo tri dana kako bi pripremili projekte za prezentaciju, a rad na njima nastavit će kroz sljedeći semestar na svojim fakultetima. Donosimo pregled svih rješenja s popratnim vizualizacijama.

LOKACIJA 1
Sirac/Sred Varoši - Game of Varoš

Sirac u zadarskom Varošu, prostor iza OŠ Petra Preradovića, danas je zapušten, odnosno prepušten parkiranim automobilima. Varoš je inače u dalmatinskim gradovima bio dio grada u kojemu je živio običan puk bez plemenitog porijekla i puno imutka, a zadarski je poseban po tome što se tu nitko neće naljutiti kad mu ispričaš vic, kažu studenti u uvodu svog rješenja.
Protulijek za sadašnju situaciju je mikroprostor u kojem bi se na neki način aktivirao stari duh grada, i to igrom. Prostor bi se podijelio na svojevrsna igrališta za zaboravljene dalmatinske igre - revanje, na škajune, babu, končiće, na plonke. Na jednom punktu tako bi se moglo povezati više dobnih skupina, a znatiželjnici bi stanje na terenima mogli vidjeti u mobilnoj aplikaciji za praćenje. Kad bi igra završila, sve bi se pospremilo u bokseve koji bi visjeli iznad igrališta.
Osim bokseva, na mreži konopa/tiramola bili bi obješeni tradicionalni i suvremeni predmeti, koji bi davali poseban ugođaj prostoru. Turisti koji žele upoznati lokalnu tradiciju ovdje bi se sigurno zadržali.

LOKACIJA 2
Poljana Pape Aleksandra III (zgrada Narodnog muzeja) - iŠtorija


Studenti su kao glavni problem prostora identificirali oprečnost stanja ljeti i zimi - ljeti je problem hiperturizam, a zimi nedostatak sadržaja i ljudi koji bi se ovdje zadržavali. Stoga se predlaže prenamjena zgrade Muzeja, koji je u ovom obliku dosta nepristupačan turistima, te postavljanje vanjskih elemenata koji bi ljeti bili dio digitalne signalizacije, a zimi element prostora u kojem bi ljudi boravili.
Jedna od glavnih intencija je revalorizacija Lapidarija Narodnog muzeja, koji je skriven i nedostupan prolaznicima. Ovdje se predlaže radikalno rješenje - probijanje pasaža kroz zgradu muzeja i fizičko povezivanje Poljane s Lapidarijem. U samoj zgradi mogao bi se otvoriti Muzej venecijanskih zidina, koji bi trebao biti dizalima povezan s prizemljem, kako bi bio dostupan i ljudima slabije pokretljivosti.
S obzirom na blizinu zgrade i bedema, predlaže se relativno jednostavnim aneksom povezati zgradu Muzeja i Muraj. Morska vrata valorizirala bi se kao novi ulaz u grad, a nakon odlaska trajekata u Gaženicu potrebno je pojačati pomorski promet manjim plovilima prema Viru i sličnim destinacijama.

LOKACIJA 3
Trg Gospe Loretske - Novi centar Arbanasa


Arbanasi su naseljeni u nekoliko valova, počevši od 1726. kada je doseljenicima sa Skadarskog jezera ustupljeno zemljište za izgradnju obiteljskih kuća. Prostor glavnog trga oduvijek je korišten za razna društvena događanja (vjerske procesije, vjenčanja, sprovode itd.), i donedavno je funkcionirao kao pretežito pješačka zona.
U novije vrijeme riječ je o prostoru koje je pretvoreno u parkiralište automobila, s kvalitetnim ali neiskorištenim zelenilom, kojemu je glavni problem nedostatak poveznice s obalom, budući da zgrade škole i samostana "blokiraju" komunikaciju prostora.
Rješenje se vidi u povezivanju trga s obalom kroz denivelaciju (pothodnik) ispod škole. Promet preko trga se ukida, osim na spoju s južnom jednosmjernom prometnicom, a mreža pješačkih tokova povezuje različite sadržaje naselja i javne prostore. Sagradilo bi se kvalitetno igralište, osigurao kvalitetan prostor za tržnicu, kafiće, ambulantu i dječji vrtić. Ispod igrališta izgradila bi se podzemna garaža kako bi se nadoknadio oduzeti prostor za parkiranje. Po njihovom mišljenju, Trg Gospe Loretske tako bi vratio svoju nekadašnju važnost i opet postao centar Arbanasa.

LOKACIJA 4
Trg u Ulici bana Josipa Jelačića - Novi Iž: Komunalni centar za edukaciju i kulturu


Trg kod nekadašnjeg hotela Iž danas je zapušten i okružen oronulim i napuštenim zgradama. Studenti su kao rješenje ponudili prenamjenu hotela Iž u Komunalni centar za edukaciju i kulturu "Novi Iž". Time bi se postojeći prostorni kompleks pretvorio u prostore za razne edukativne i kulturne sadržaje.
Od sadržaja predviđeni su restoran u kojem bi se po pristupačnim cijenama nudili zdravi obroci od lokalno uzgojenih namirnica, zatim galerija i caffe u kojoj bi se priređivale izložbe afirmiranih stranih i domaćih, ali i neafirmiranih lokalnih umjetnika. Građani bi sami bili uključeni u kreiranje sadržaja, organizaciju različitih tečajeva, okruglih stolova, projekcija...
Na prostoru ispred hotela uz natkrivenu tržnicu postavilo bi se boćalište, osigurao prostor za sajmove proizvoda lokalnog stanovništva te "kvartovske" ručkove.


LOKACIJA 5
Trg svetog Šime i Tadije (Bokanjac) - Porta Contrada

Bokanjac je najviša točka zadarskog područja, a sadašnji trg s crkvom nije adekvatno valoriziran, te su uz njega smješteni ruševna zgrada i autobusna stanica. Studenti su ponudili rješenje za trg i šetnicu koja se veže na njega, Kontradu.
Trg bi se podijelio na dva dijela, ali bi u slučaju potrebe mogao funkcionirati kao jedinstveni prostor. Problem prometa riješio bi se izmještanjem autobusne stanice i pretvaranjem ulice u jednosmjernu. U zgradi predviđenog kulturnog doma bio bi osiguran prostor za infocentar, prostore za mlade i kino dvoranu. Središnji element trga bio bi krug kao simbol bokanjačkih bunara, oko kojeg bi se građani okupljali i družili. Na drugom kraju trga formirao bi se vidikovac.
Originalno rješenje ponuđeno je za Kontradu. Svaki od bokanjačkih dvora bio bi uređen kao svojevrstan prezentacijski centar bokanjačke tradicije. Studenti su u nekoliko dana osmislili uređenje triju dvora. U prvome bi bila prezentacija bokanjačkih zmijara, s prodajom otrova, zmijske kože i sl., drugi bi govorio o bokanjačkom vinu uz degustaciju vina i prikaz procesa njegovog nastajanja, a treći bi bio posvećen bokanjačkog ženi, prikazu narodne nošnje i sl.

LOKACIJA 6
Prolaz između ulice Ante Starčevića i Franka Lisice - Zaqua: Priča o vodi


Malo građana Zadra, pa čak i stanara okolnih zgrada, zna da se na ovom prostoru nalaze dobro očuvani ostaci rimskog akvedukta, sagrađenog u 1. stoljeću, za vrijeme cara Trajana. Akvedukt je izgrađen u dužini od 40 kilometara i dovodio je vodu s izvora Biba kod Vranskog jezera. Stoga je najvažniji zadatak ove grupe bilo "otkrivanje" akvedukta i zadržavanje prolaznika u njegovoj blizini.
Problem i ovdje predstavlja neorganiziran parkirni prostor, koji bi se sustavno uredio i ograničio.
Uz akvedukt bi se postavile četiri slavine s pitkom vodom, drvored koji bi pružao sjenu te kocke za sjedenje, koje bi uz moderna tehnološka rješenja bile izvor sekundarnog svjetla. Jednom godišnje prostor bi se potpuno očistio od automobila kako bi street umjetnici na podu napravili veliki mural.

LOKACIJA 7
Prostor između ulice Petra Svačića i Zrinsko-Frankopanske ulice - Re-blok

Prilaz pošti iza benzinske crpke na Relji dobro je poznat Zadranima, a glavni su mu arhitektonski problem ilegalno sagrađene garaže, koje su pretvorena u spremišta i zbog kojih je organizacija bilo kakvog društvenog života nemoguća. Stoga studenti prvo predlažu njihovo uklanjanje, a u zamjenu bi se lokalnom stanovništvu ponudili mobilni, modularni elementi, koji bi funkcionirali kao spremišta.
Prostor bi se denivelirao, kako bi pješaci i rekreativci bili odijeljeni od automobila. To bi omogućilo izgradnju nužnih sadržaja poput dječjih igrališta i prostora za rekreaciju i odmor.