Iako su stanovnici zadarskog područja sa strepnjom gledali crne oblake koji su se u utorak predvečer pojavili donijevši nove oborine, crni scenarij viđen u ponedjeljak nasreću se nije ponovio. A što je uzrokovalo nevrijeme tijekom kojeg se u kratkom vremenu nad Zadar i okolno područje slila nevjerojatna količina kiše, detaljno su objasnili u Hrvatskom hidrometeorološkom zavodu za Tportal.

U ponedjeljak je Zadar i okolicu pogodilo olujno grmljavinsko nevrijeme koje je rezultiralo bujičnom poplavom i nanijelo velike materijalne štete. U nastavku je opis sinoptičke situacije i podaci o najvišim izmjerenim vrijednostima.

Dobro razvijena ciklona sa središtem iznad Tirenskog mora tijekom prijepodneva se razmjerno sporo premještala nad Jadran. Ispred te ciklone u izraženom južnom strujanju na Hrvatsku obalu je pritjecao zrak bogat vlagom.

Pritom su nastali intenzivni konvektivni procesi, tj. olujno grmljavinsko nevrijeme koje je upravo na širem području Zadra potrajalo cijelo prijepodne, a najintenzivnije je bilo u jutarnjim satima.

Tada je kiša velikog intenziteta u kratkom vremenu, svega dva sata, uzrokovala ekstremnu količinu oborine i pojavu bujičnih poplava, a kiša nešto slabijeg intenziteta nastavila je padati i tijekom cijelog prijepodneva i u rano poslijepodne te dodatno pogoršala situaciju. Od nedjelje navečer do ponedjeljka navečer sveukupno je u Zadru palo oko 285 mm kiše, a u Zemuniku oko 325 mm.

Konvektivni sustav koji je uzrokovao nevrijeme pripada grupi mezoskalnih konvektivnih sustava (tzv. MCS) čije su horizontalne dimenzije veće od 100 km. U ovom slučaju sustav se protezao od srednjeg Jadrana prema sjeveru, a najveća horizontalna dimenzija dosegnula je i više od 400 km. Površinom je porastao na oko 15 000 km2 pa je obilnu kišu i grmljavinu uzrokovao i u gorskoj Hrvatskoj i na dijelu sjevernog Jadrana, a i iz istog sustava povremeno jaka kiša praćena grmljavinom padala je i u središnjoj Hrvatskoj.