Fušarenje ili rad na crno više se u Hrvatskoj neće isplatiti, ali će zato država omogućiti legalizaciju raznih oblika kućnih radinosti i jednostavnije registriranje obrta te smanjenje raznih dadžbina. Djeca obrtnika više neće morati čekati da im roditelji umru kako bi naslijedili njihov posao, a obrtnici zbog duga državi neće više moći ostati bez privatne kuće jer će jamčiti samo imovinom registriranom na obrt.
Automehaničari, električari, vodoinstalateri, maseri, krojači, postolari, urari, majstori svih vrsta koji ste do sada radili ilegalno – zaboravite rad na crno. Fušarenje ili rad na crno više se neće isplatiti jer bi kazne mogle biti puno strože, a i Zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti daje inspektorima puno šire ovlasti nego do sada pa imaju pravo izvršiti nadzor i u privatnim stanovima i kućama ukoliko postoji sumnja da netko ondje obavlja rad na crno. To se odnosi i na poduzeća i na privatne osobe. Praktički je dovoljno da vas netko prijavi. Osim toga, putem OIB-a će se puno jednostavnije moći utvrditi koliko su nečiji osobni prihodi i rashodi ujednačeni.
Nije sve tako crno – država će stimulirati legalno poslovanje
Međutim, nije sve tako crno. Država će prema prijedlogu novog Zakona o obrtu omogućiti prijavljivanje fuševa koji spadaju u kategoriju domaće radinosti i sporednih zanimanja u svim djelatnostima, ali pod uvjetom da prihodi ne premašuju deset brutto plaća godišnje. Ove kalendarske godine prosjećna brutto plaća što su je isplačivali poslodavci iznosila je nešto više od 7 tisuća kuna što znači da ukupni prihod kućne radinosti ne bi smio premašivati 75 tisuća kuna. Za sve ostale bit će puno isplativije otvoriti obrt.
– Ukoliko je netko bio u mirovini, a obavljao je rad na crno, do sada mu se moglo dogoditi da izgubi pravo na mirovinu. Novim zakonom bit će omogućeno legalno obavljanje raznih djelatnosti registriranjem kućne radinosti – objasnili su nam u Ministarstvu poduzetništva i obrta. Kućnu radinost moći će registrirati i umirovljenici, ali i osobe koje su redovno zaposlene u nekom poduzeću, ali uz to još i ‘fušare’ odnosno izvan radnog vremena rade za sebe. Vrijednost tog rada, naravno, ne bi smio premašivati 10 godišnih bruto plaća odnosno oko 75 tisuća kuna. Naravno, od iznosa zarađenog putem registrirane kućne radinosti ili drugih djelatnosti, morat će se državi platiti određeni postotak u obliku poreza na dohodak. O tome koliko će taj porez iznositi konačnu će odluku donijeti Ministarstvo financija, ali mogao bi iznositi između 15 i 25 posto, s tim da će postojati mogućnost plaćati porez na temelju poslovnih knjiga ili prema određenom paušalu.
Poduzetnički duh kućnih majstora
U kućnu radinost moći će ući sva zanimanja poput raznih popravaka, od električarskih i vodoinstalaterskih i drugih popravaka po kući do krojačkih radinosti, pranja, peglanja, raznih intelektualnih usluga, kompjutorskih popravaka, popravaka bicikala, čamaca, stolarskih radova, proizvodnje keramičkih proizvoda, stakla, ambalaže, svijeća, izrade kišobrana, suvenira, slikanja na staklu i sličnih djelatnosti. Bitno je samo da to zanimanje nema oraničenja ili posebnih propisa kojima se regulira obavljanje te djelatnosti. Primjerice, dadilje vjerojatno neće moći ući u tu kategoriju budući da će njihov status biti reguliran posebnim zakonom. Električari će moći obavljati sitne popravke po kući, ali neće vam moći ugraditi kompletne instalacije jer im je za to ipak potreban određeni certifikat i ovlaštenje. Usluge masaže moći će se obavljati u okviru kućnih radinosti, ali pitanje je kako će se regulirati usluge frizera i pedikera jer su za te djelatnosti propisani posebni tehnički i sanitarni uvjeti. Slično je i s pečenjem kolača budući da tu djelatnost regulira i Zakon o hrani koji propisuje posebne sanitarne uvjete. Međutim, sve one usluge i popravci koji ne zahtijevaju neka posebna zakonska usklađnja i uvjete, moći će se obavljati kod vlastite kuće ili u objektu klijenta. I do sada su postojale liste poslova koje se mogu obavljati u sklopu kućne radinosti, ali su one bile dosta ograničene. Novi zakon trebao bi znatno proširiti liste poslova koji će se zakonski moći obavljati u ‘fušu’.
Eliminacija sive ekonomije
No, cilj ovih mjera nije stimuliranje ‘fušarenja’ već poticanje ljudi na legalno poslovanje i širenje poduzetničkog duha. U tome bi mogle pomoći promjene Zakona o obrtu koje bi trebale olakšati poslovanje obrtnicima. Obrtnici će plaćati znatno manje doprinose komori, a iznos kojim će jamčiti za svoje poslovanje bit će 5 tisuća kuna. Pritom će obrtnici za poslovanje jamčiti isključivo imovinom unesenom u obrtni registar pa se neće moći dogoditi da mu država uzme kućću zbog duga državi ili dobavljaču, kao što je do sada bio slučaj. Veliki problem obrtnicima je bio i to što do sada odlaskom u mirovinu nisu mogli prenijeti obrt na nasljednike već su njihova djeca, primjerice, doslovno morala čekati da im roditelji umru kako bi naslijedili obrt. Taj besmisleni zakon sad će se promijeniti pa će obrtnici moći prenijeti obrt na člana obitelji još za života. Isto tako, obrtnici će imati pravo stjeći naknadu za nezaposlenost u slučaju da budu prisiljeni zatvoriti obrt, ali samo ako će plaćati određeno simbolično osiguranje.
– Državi je u interesu da ima što više poduzetnika i obrtnika, da oni imaju registrirane djelatnosti i da plaćaju poreze državi. Poduzetnicima će se to isplatiti jer će time imati i druge pogodnosti i moći će koristiti razne poticaje i mjere koje će nadležno ministarstvo donositi – objasnili su smisao ovih zakonskik promjena u Ministarstvu poduzetništva i obrta. Cilj je, naravno, potpuno eliminirati sivu ekonomiju, ali i potaknuti ljude na samozapošljavanje. Olakšanim otvaranjem obrta mogao bi se potaknuti i jedan dio od 370 tisuća nezaposlenih na otvaranje vlastitih registriranih djelatnosti. U tom smislu i Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi nezaposlenima poticaje za otvaranje vlastitih poduzeća ili obrta. No, treba naglasiti da obrte mogu otvoriti i osobe koje su zaposlene negdje drugdje, a izvan radnog vremena obavljaju određenu djelatnost. Te će osobe u sklopu obrta same regulirati svoje radno vrijeme, a pritom ne moraju biti zaposlene u tom obrtu.