Ako je suditi po podacima državne Lučke uprave, Zadar je u prošloj godini dosegnuo rekordne brojke u dolasku brodova za kružna putovanja.
U zadarsku luku i Sali na Dugom otoku lani je pristalo ukupno 98 kruzura s 28.677 gostiju. Od toga je samo u Zadru stiglo 18.655 gostiju, a u Sali njih 10.022.
Iako prognoze Lučke uprave za ovu godinu govore da će po broju dolazaka biti gotovo upola slabija (samo 55 kruzera) od prošle, novo rušenje rekorda očekuje se 2013., kad bi Zadar (i Sali) trebalo posjetiti između 35 i 40 tisuća gostiju s kruzera.
No, sve da tako i bude, te “buduće rekordne godine” u Zadar će doći čak tri puta manje gostiju s kruzera nego što je to bilo predviđeno u zaboravljenoj “programskoj, marketinškoj i financijskoj studiji” Županijske komore Zadar pod skromnim nazivom “Utjecaj dolazaka brodova za kružna putovanja u Zadar na gospodarski i turistički razvoj odredišta i regije”.
Podsjetimo, studija koja je pompozno predstavljena 2004. godine, predviđala je da će Zadar za četiri godine, dakle 2008., imati 120 tisuća gostiju s kruzera i zaradu od 5 milijuna eura! Uz uvjet, naravno, da se do referentne 2008. ostvare svi potencijali i mogućnosti Zadra kao kruzing destinacije predviđeni u studiji.
Od objave studije, međutim, prošlo je gotovo osam godina, od referentne godine nešto manje od četiri, a Zadar će, kako čujemo, svoj rekord oboriti tek 2013. A i tada će to biti čak triput slabije od predviđanja!
Zašto je Zadar podbacio? Zašto se Zadar nije razvio u kruzing destinaciju? Zašto je i ova studija, kao svojedobna ona o makroekonomskom razvoju Zadra dr. Branimira Lokina, ostala tek mrtvo slovo na papiru?
Jesu li prognoze studije koju je za Županijsku komoru tada izradila privatna tvrtka “Hosting international” bile namjerno prenapuhane kako bi se opravdala očito neisplativa državna investicija u pristanište za kruzere, a sve u prilog političkog uspona (tada) novog ministra Božidara Kalmete?
Jedna od autorica studije, Lea Grdović, tvrdi da studija iz 2004. nije bila napuhana i da su sve prognoze u njoj bile utemeljene na realnim, ali minimalnim pretpostavkama za razvoj kruzer turizma koje, nažalost, sve do danas u Zadru nisu dosegnute.
– Prognoze su bile realne i jako skromne jer su za polazište uzimale najniže cijene usluga, troškova, broja programa i dolazaka gostiju. Predlagali smo da se cijeli destinacijski paket Zadra izgradi za četiri godine, ali se malo toga, ne samo do referentne 2008. nego do danas, napravilo.
Zato me ne čude sadašnje brojke. Dobro je što i ovo imamo, a i kriza zadnjih godina nas je zeznula – kaže Lea Grdović koja je nakon angažmana na izradi studije dobila stalni posao u Županijskoj gospodarskoj komori kao stručni suradnik za turizam i malo gospodarstvo.
Zato smo je pitali što je studija sve predviđala, a do danas se nije znalo, moglo ili htjelo napraviti?
– Kao prvo, nije se napravila strategija razvoja turizma Zadarske županije. Zadar se, nadalje, nije izgradio niti afirmirao u prepoznatljivu kruzing destinaciju. Nedostaje mu kvalitetan destinacijski menadžment koji je prije svega posao turističkih zajednica i njihovih partnera – mišljenja je Grdović.
A koliko je među turističkim zajednicama i njihovim partnerima vladao interes za studijom na kojoj je trebao počivati razvoj Zadra kao kruzer destinacije, dovoljno govori činjenica da u ovih osam godina studiju nitko nijednom nije koristio(!), niti je ijedan sastanak o toj temi među njima bio održan!
No to ne znači da Županijska komora neće nastaviti proizvoditi slične studije koje nikoga na ništa ne obvezuju. Naprotiv. Uskoro, kako doznajemo, kreće izrada novog “krunskog” dokumenta: studije utjecaja nove putničke luke u Gaženici na gospodarski i turistički razvoj Zadra i regije.
Prema podacima iz studije, evo koliko je trebao iznositi godišnji promet po pojedinim programima od gostiju s kruzera u eurima: Ugostiteljska ponuda: 443.879; Luksuzne trgovine: 448.686; Zlatarnice: 400.256; Domaći proizvodi: 518.126; Suvenirnice: 565.012; Ulaznice za Sv. Donat i Sv. Stošiju: 95.435; Muzeji i izložbe: 77.155; City tour: 185.172; Izleti u ostala odredišta: 551.955; Izleti u nacionalne parkove: 792.916; Dolazak u luku: 892.624.
– Slabosti (koje ostaju): Nepostojanje lokalne turističke agencije koja bi se bavila turizmom kružnih putovanja; nema dovoljno kvalitetnih autobusa za prijevoz putnika do izletišta; sezonski karakter turizma, malen broj kvalitetnih ponuđača usluga, nepostojanje destinacijskog identiteta, nedostatak kvalitetnih promidžbenih materijala, dubina mora u Pašmanskom kanalu.
Pozitivni pomaci napravljeni su u povećanju broja turističkih vodiča, novim WC objektima i većem broju kvalificiranog osoblja u ugostiteljskim objektima.
– Mogućnosti (koje su ostale neiskorištene): Stvoriti od Zadra destinaciju kružnih putovanja; utjecaj na gospodarski razvoj regije; povećati broj seoskih domaćinstava koji bi nudili usluge gostima sa kružnih putovanja; povećati plasiranje novih odredišta i prirodnih atrakcija u zadarskom okruženju; jačanje imidža grada Zadra kao destinacije kružnih putovanja. Mogućnost koja je samo donekle iskorištena je promocija Zadra, zadarskih običaja i kulinarskih specijaliteta.
